Miocen
Miocen (simbol M-[1]) je prva geološka epoha Negoena i i trajala je od 23.03 da 5.332 miliona godina, (G). Mioncenu je ime dao Charles Lyell iz grčke riječi μείων (meiōnda , "manje") i καινός (kainosda , "novi")[2] i znaci "nedavno" jer ima 18% manje modernih beskralješnika nego Plicoen. Miocen dolazi poslije Oligocena a nakon njega nastupa Pliocen.
Prelaz iz Oligocena u Miocen se desio dok se zemlja hladila za vrijeme čestih ledenih doba. Micoen nema globalni događaj kao granice, nego su granice regionalnog karakter između toplijeg Oligeocena i hladnijeg Pliocena.
U Miocenu doazi do razvoja čovjekolikih majmuna te postaju rašireni u Starom Svijetu. Do kraja epohe preci ljudi se odjeljuju od šimpanzi te imaju svoj evolucioni put. Kao i u Oligocenu pašnjaci se šire na račun šuma i prašuma. U Miocenu dolazi do stvaranja šuma morskih trava, te one postaju jedan od najproduktivnijih zemaljskih ekosistema [3] Biljke i životinje u Miocenu su recentne. Dolazi do razvoja i utvrđivanja ptica i sisara. Povećavaju se brojevi kitova, tuljana i morskih zrava. Posebno je interesantan period za geologe zbog Himalajske orogeneze.[4]
Podjela[uredi | uredi izvor]
Peridoe su podijeljene od najmlađih prema najstarijim. Po Međunarodnoj komisiji za Stratigrafiju:[5]
| Messinian | (7.246–5.332 Ma) |
| Tortonian | (11.608–7.246 Ma) |
| Serravallian | (13.65–11.608 Ma) |
| Langhian | (15.97–13.65 Ma) |
| Burdigalian | (20.43–15.97 Ma) |
| Aquitanian | (23.03–20.43 Ma) |
Paleogeografija[uredi | uredi izvor]
Kontinenti nastavljaju da plutaju prema trenutnom položaju. Kontinenti izgledaju skoro isto kao danas, osim sto Sjeverna i Južna Amerika nisu bile sastavljene.
Dolazi do pojave planina u Sjevernoj Americi, Evropi i Istočnoj Aziji. Česte su kontinentalne i marinske naslage.
Indija se nastavila sudarati sa Azijom kreirajući nove planinske vijence. Tetis se nastavlja povlačiti i nestaje kada se Afrika sudara sa Euroazijom u području Turske i Arabije.
Dolazi do smanjenja vlage.
Klima[uredi | uredi izvor]
Klima ostaje umjereno topla, iako dolazi do polaganog hlađenja koje vodi do Pleoistocenskih glečera.
Iako je dugoročno hlađenje bilo u toku, postoje dokazi za tople periode u Miocenu. Micensko zagrijavanje počinje prije 21 milion godina i nastavlja se do prije 14 milionca godina. Kada globalne temperature naglo padaju. Prije 8 milionda godina dolazi ponovno do naglog zahlađenja i stvaranja ledene ploče na Antarktiku kakvu danas poznajemo.
Život[uredi | uredi izvor]
Život u Micoenu se uglavnom odvija u dva novoformirana bioma, šumama morske trave i pašnjacima. Dolazi do razvoja biljojeda. Skoro 95% današnjih biljaka je postojalo do kraja ove epohe.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Geologic Age Symbol Font (StratagemAge)" (PDF). USGS. 99-430. Pristupljeno 22. 6. 2011.
- ^ "Miocene". Online Etymology Dictionary. Pristupljeno juli 2013. Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|access-date=(pomoć) - ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 13. 6. 2016. Pristupljeno 13. 6. 2016.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
- ^ An Zhisheng, John E. Kutzbach, Warren L. Prell & Stephen C. Porter (2001). "Evolution of Asian monsoons and phased uplift of the Himalaya Tibetan plateau since Late Miocene times". Nature. 411 (6833): 62–66. doi:10.1038/35075035.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ^ Robert A. Rohde (2005). "GeoWhen Database". Pristupljeno 8. 3. 2011.