Nezaposlenost

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Nezaposlenost, u ekonomskim terminima, se pojavljuje ako postoje kvalificirani radnici koji su voljni raditi po nadnicama koje prevladavaju, ali ne mogu naći zaposlenje. Dakle, nezaposlene osobe su starije od 15 godina, sposobne i voljne raditi i aktivno traže posao, ali su bez posla. Stopa nezaposlenosti je broj nezaposlenih radnika podijeljen s ukupnim brojem radno sposobnog stanovništva (radno sposobnim stanovništvom se smatraju osobe između 15 i 76 godina).

Vrste nezaposlenosti[uredi | uredi izvor]

Razlikujući strukturu današnjih tržišta rada, ekonomisti identificiraju tri različite vrste nezaposlenosti:

  • Frikcijska nezaposlenost
  • Strukturna nezaposlenost
  • Ciklička nezaposlenost

Frikcijska nezaposlenost[uredi | uredi izvor]

Frikcijska nezaposlenost nastaje zbog neprekidnog kretanja ljudi između regija i radnih mjesta, ili kroz različite faze životnog ciklusa.

Strukturna nezaposlenost[uredi | uredi izvor]

Strukturna nezaposlenost označava raskorak između ponude i potražnje za radnicima. Raskoraci mogu nastati zato što potražnja za jednom vrstom rada raste, dok se potražnja za nekom drugom vrstom smanjuje, a ponuda se ne prilagođava brzo.

Ciklička nezaposlenost[uredi | uredi izvor]

Ciklička nezaposlenost postoji kad je ukupna potražnja za radom niska. Kako ukupna potrošnja i output padaju, nezaposlenost raste praktički svuda.

Promatrajući voljnost radnika da rade pri određenoj visini nadnica razlikujemo:

  • Dobrovoljnu nezaposlenost
  • Prisilnu nezaposlenost

Dobrovoljna nezaposlenost[uredi | uredi izvor]

Dobrovoljna nezaposlenost nastaje onda kada radnici ne žele raditi po aktuelnim tržišnim nadnicama.

Prisilna nezaposlenost[uredi | uredi izvor]

Za radnike kažemo da su prisilno nezaposleni kada žele raditi za nadnice kakve prevladavaju na tržištu, ali ne mogu naći uposlenje.

Uticaj nezaposlenosti[uredi | uredi izvor]

I danas nezaposlenost ostaje centralni problem savremenih tržišnih privreda. Kad je nezaposlenost visoka, resursi se rasipaju, a dohoci ljudi se osipaju. Naravno, tokom takvih razdoblja, ekonomske nevolje pogađaju i osjećaje ljudi i njihove porodične živote.

Ekonomski uticaj[uredi | uredi izvor]

Visoka nezaposlenost utiče na smanjenje BPD-a (Bruto domaći proizvod). Znači, tom prilikom ne koristimo resurse koliko je to moguće, tako da nismo u prilici proizvesti dobra i usluge koji će omogućiti ljudima da prežive i uživaju. Gubici u razdobljima visoke nezaposlenosti najveći su dokumentirani gubici u savremenoj ekonomiji.

Društveni uticaj[uredi | uredi izvor]

Iako je ekonomski trošak nezaposlenosti visok, nikakav novac ne može adekvatno prikazati humani, socijalni i psihološki danak u razdobljima trajne prisilne nezaposlenosti. Psihološke studije ukazuju da je otpuštanje s posla jednako traumatski događaj kao i smrt bliskog prijatelja ili neuspjeh u školi. Nezaposlenost nerijetko dovodi do gubitka samopoštovanja, određenih mentalnih bolesti, problema unutar porodice i raspada brakova. Utvrđena je povezanost između rasta stope nezaposlenosti i rasta stope kriminaliteta i stope samoubistava.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: