Oflag

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Okruzi u Nacističkoj Njemačkoj nakon priključenja Austrije

Oflag (oficirski logor - njemački: Offizierslager) bili su njemački logori za ratne zarobljenike u Drugom svjetskom ratu u kojima su isključivo bili zarobljeni oficiri, podijeljeni po nacionalnosti. Podoficiri i vojnici bili su zatvoreni u Stalag-logorima (njemački: Stammlager).

Oznake[uredi | uredi izvor]

Logori su bili numerisani po okruzima Nacističke Njemačke (njemački: Wehrkreis), a nakon oznake rimskog broja dolazila bi redna oznaka kao slovo. Tako je treći oficirski logor u drugom okrugu imao oznaku Oflag II C. Ovaj sistem je mao i neke izuzetke, pa bi se logoru dodavalo ime obližnjeg grada pri kom se nalazio logor (npr. Oflag II C Woldenberg).

Naknade za oficire[uredi | uredi izvor]

Ratni zarobljenici su djelomično imali prava po Ženevskoj konvenciji, koju je i Njemačka potpisala. Konvencija je u potpunosti poštovana za zarobljenike britanskog, norveškog i američkog porijekla, sa manjim ograničenjima vrijedila je za francuske zarobljenike, a uslovno je držana za Italijane, Poljake i Jugoslovene, dok praktički nije poštovana za sovjetske ratne zarobljenike. Pravila iz ove konvencije nalažu "...da zarobljeni oficir dobijaju naknadu u istoj visini kao i oficir istog čina vojske, koja drži zarobjenike...". Da bi se ovi troškovi namirili, podoficiri i vojnici su morali raditi, dok su oficiri bili pošteđeni rada, ali su se od dobijene naknade morali sami izdržavati. Tako bi npr. jedan američki kapetan, mjesečno dobijao 400 reichsmaraka (RM), ukoliko bi njemački oficir istog čina (njemački: Hauptman) dobijao naknadu u toj visini. Da se dobijeni novac, ne bi koristio u slučaju uspjelog bijega, naknada je isplačivana u bonovima "logorskim markama". Nakon potpunog poraza Poljske u ratu, poljski oficiri nisu smatrani ratnim zarobljenicima, te su pušteni ili odvedeni na prislini rad.

Lokacije[uredi | uredi izvor]

Nepotpuna lista nakon 1939:

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Manfred G. Heber: Katalog der Lagerpost um 1945. Eigenverlag, Elmshorn 1983.
  • Manfred G. Heber: Handbuch der Lagerpost um 1945. Eigenverlag, Maspalomas 1995.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]