Opisthobranchia

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Osnovna osobina opistobranchia je gubljenje uvijenosti. Progresivnim razvijanjem mekušaca uvijenost se smanjivala. Za njih karakteristično je gubljenje ili smanjivanje ljušture i plaštene duplje. Kod Nudibranhija (morski puževi golači) dostizanjem odraslog oblika nestaju ljuštura i plaštena duplja.

Podjela[uredi | uredi izvor]

Cefalospideae[uredi | uredi izvor]

Prisutna ljuštura. Na glavi nose glaveni disk, koji im služi za kopanje pijeska i mulja.

Podvrste[uredi | uredi izvor]

  1. Akteonetide
  2. Actaeon tornatilis žive u većini evropskih voda.
  3. Neactaenina angulata
  4. Rictaxis punctolactaeus
  5. Solidula solidula

Sacoglossa[uredi | uredi izvor]

Hrane se prodiranjem u ćelije algi i isisavanjem njenog sadržaja. Liči na školjke. Polibranhide su podvrsta koja je izgubila ljušturu i škrge. Dišu na kožu.

Morski začevi (Aplisiacea)[uredi | uredi izvor]

Odlikuju se tankom unutrašnjom ljušturom idobro razvijenim parapodijama – mišičnim izraštajima, koji služe za plivanje.

Pleurobranchiacea[uredi | uredi izvor]

Ljuštura im ne pruža zaštitu.

Doridacea[uredi | uredi izvor]

Tijelo im je spljošteno. Na zadnjem dijelu tijela nose pramen sekundarnih škrga. Svijetlih su boja ukrašeni žutim šarama.

Dendronotacea[uredi | uredi izvor]

Imaju više izraštaja na omotaču.