Pojam

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Pojam je u logici, misao o biti (suštini) onoga o čemu mislimo, odnosno, o bitnim karakteristikama onoga o čemu mislimo. Kod pojma razlikujemo: sadržaj, obim i doseg.

  • Sadržaj čine bitne karakteristike nekog pojma, odnosno, ono što nešto čini onim što jeste. Naprimjer sadržaj pojma "čovjek" je taj da je čovjek svjesno biće, i ta činjenica da je čovjek svjesno biće čini čovjeka onim što jeste.
  • Obim nekog pojma čini skup nižih pojmova na koje se taj jedan pojam odnosi. Naprimjer obim pojma "čovjek" je taj da se ljudi mogu dijeliti po rasama, državama i drugo.
  • Doseg je broj pojedinačnih predmeta na koje se jedan pojam odnosi. Naprimjer pojam "čovjek" doseže do šest milijardi.

Obim i sadržaj pojma su obrnuto proporcionalni kada se radi o pojmovima iste vrste ili roda. Ako je širok obim uzak je sadržaj i obrnuto.

Teorije o pojmu[uredi | uredi izvor]

  • Formalistička teorija smatra da je pojam element suda. Problem ove teorije je taj što pojam jeste element suda ali mu to ne može biti definicija, već mu se samo određuje mjesto
  • Psihologistička teorija pojam objašnjava pomoću predstave (predođbe). Ova teorija tvrdi da je pojam opća predođba.
  • Nominalistička teorija smatra da je pojam isto što i riječ, termin ili ime. Međutim, to se ne može izjednačavati. Pojam je misao a riječ je sredstvo izražavanja te misli (jezički izraz pojma).
  • Vulgarno-materijalistička teorija smatra da je pojam misao o osobinama materijalnih predmeta. Problem sa ovom teorijom je taj što ljudi ne misle samo o materijalnim predmetima. Ova teorija je suviše pojednostavila pojam.
  • Realistička teorija - proširuje vulgarno-materijalističku teoriju i uvodi odnose među materijalnim predmetima.

Vrste pojmova[uredi | uredi izvor]

  • Prema predmetima misli - tako postoje pojmovi o materijalnim predmetima, osobinama, odnosima, pojavama i drugo.

Drugi način podjele je u odnosu obima i sadržaja

  • Individualni i klasni pojmovi - ovi pojmovi se razlikuju prema obimu. Individualni pojmovi u svom obimu imaju samo jedan predmet. Klasni pojmovi se odnose na čitavu grupu (klasu) sličnih predmeta. Naprimjer Platon je individualni pojam a filozof je klasni pojam.
  • Nekvantificirani i kvantificirani pojmovi - nekvantificirani pojmovi nemaju tačno određen obim, oni su globalni. Naprimjer u rečenici,"Učenici su nestašni" nismo odredili na koje učenike mislimo i koliko ih je. Kvantificirani pojmovi imaju tačno određen obim i mogu biti univerzalni, partikularni i singularni.
    • Svi učenici- univerzalni
    • Neki učenici- partikularni
    • Sokrat- singularni
  • Jednostavni i složeni pojmovi - razlikuju se po sadržaju. Jednostavni pojmovi u svom sadržaju imaju samo jednu osobinu, dok složeni imaju barem dvije osobine.
  • Pozitivni i negativni pojmovi -Pozitivni pojmovi ističu neku osobinu a negativni pojmovi negiraju neku osobinu.
  • Apstraktni i konkretni pojmovi -Apstraktni pojmovi imaju uži sadržaj a konkretni imaju širi sadržaj
  • Jasni-nejasni, razgovjetni-nerazgovjetni pojmovi- Jasni i nejasni pojmovi se razlikuju po obimu. Jasan nam je onaj pojam kod kojeg nam je obim potpuno poznat. Razgovjetni i nerazgovjetni pojmovi se razlikuju po sadržaju. Razgovjetan nam je onaj pojam kod kojeg nam je sadržaj potpuno poznat, a nerazgovjetan nam je onaj kod kojeg nam sadržaj nije potpuno poznat.

Odnosi pojmova[uredi | uredi izvor]

  • Identični pojmovi - ovi pojmovi imaju isti obim i isti sadržaj, međutim identičnost u prirodi ne postoji pa ne postoje ni identični pojmovi. Do ovoga prividnog odnosa dolazi zbog toga što jedan pojam može imati više termina pa nama izgleda da se radi o više pojmova.
  • Ekvipolentni pojmovi- ovi pojmovi imaju isti obim ali različit sadržaj. Naprimjer "Glavni grad Bosne i Hercegovine" i "Grad na Miljacki" imaju isti obim (mislimo na isti grad- Sarajevo), ali u prvom slučaju u sadržaju navodimo karakteristike koje predstavljaju društveno-političku, administrativnu funkciju Sarajeva, a u sadržaju drugog pojma njegov geografski položaj.
  • Interferirajući pojmovi -dva pojam koja imaju djelimično isti obim i djelimično isti sadržaj. Naprimjer u relaciji pojmova "učenik" i "sportista" znamo da se neki učenici bave sportom pa pripadaju i pojmu sportisti, a samim tim i neki od sportista su učenici.
  • Superordinirani i subordinirani pojmovi -superordinirani imaju širi obim a subordinirani imaju uži obim, ali mu se obim (subordiniranom pojmu) nalazi u sastavu superordiniranog pojma. Naprimjer u relaciji pojmova "živa bića" i "biljke", u "živa bića" se ubrajaju biljke, dok kod pojma "biljke" ne ubrajaju se sva živa bića, jer je biljka samo jedno od živih bića.
  • Koordinirani pojmovi - to su pojmovi koji su subordinirani zajedničkom višem pojmu, ali imaju neke osobine koje ih razdvajaju. Naprimjer pojmovi "som" i "morski pas" pripadaju pojmu ribe, ali se razlikuju po tome što je som slatkovodna riba, dok morski pas živi u slanim vodama.
  • Kontrarni pojmovi - to su pojmovi koji su također subordinirani zajedničkom višem pojmu, ali su međusobno suprotni. Naprimjer pojmovi "crno" i "bijelo" pripadaju zajedničkom pojmu boje ali su suprotni.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]