Potpećinska džamija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Obnovljena Sefer-begova (Podpećinska) džamija u Banjoj Luci
Sefer-begova džamija u Banjoj Luci

Potpećinska ili Sefer-begova džamija nalazi se u Banjoj Luci u Pećinama.

Historija[uredi | uredi izvor]

Džamija je izgrađena 1618.

Rušenje[uredi | uredi izvor]

Oštećena je nekoliko puta tokom rata u Bosni i Hercegovini: prvi put bombom 9. aprila 1992, a zatim zoljom 26. maja, te je na posljetku spaljena 9. aprila 1993. Potpuno je uništena u septembru 1994, a ostaci džamije i nišana odvezeni su na smetljište.[1]

Obnova[uredi | uredi izvor]

Obnova džamije je završena i otvorena je 15. novembra 2004.

Zaštita[uredi | uredi izvor]

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovi člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 6. do 11. decembra 2003. godine, donijela je odluku:

"Historijsko područje - Harem Pećinske (Sefer-begove) džamije u Banjoj Luci proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Nacionalni spomenik čini harem sa nišanima uz Pećinsku džamiju. Nacionalni spomenik obuhvata zemljište označeno kao k.č. br. 1199 (novi premjer) što odgovara k.č. br. 37/3 (stari premjer), k.o. Banja Luka VIII-5, općina Banja Luka, RS, BiH. Vlada Republike Srpske dužna je osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju, prezentaciju i rehabilitaciju nacionalnog spomenika."[2]

Hajr česma "Mešinović", Sefer-begova džamija u Banjoj Luci

Hajr česma "Mešinović"[uredi | uredi izvor]

U sklopu džamije je 2022. godine izgrađena i hajr česma "Mešinović" čije je otvorenje upriličeno 30.marta 2022. godine. Česma je simbolično ime dobila po banjalučkoj porodici Mešinović, koja je uvakufila kuću i okućnicu za potrebe ovog džemata.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Husedžinović i Arslanagić 2005, str. 577, 579.
  2. ^ "Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika". old.kons.gov.ba. Pristupljeno 22. 5. 2022.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Husedžinović, Sabira; Arslanagić, Dževahira (2005). Dokumenti opstanka: vrijednosti, značaj, rušenje i obnova kulturnog naslijeđa. Zenica: Muzej grada Zenice. ISBN 9958-9413-2-5.CS1 održavanje: ref=harv (link)

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]


Nedovršeni članak Potpećinska džamija, koji govori o džamijama, treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.