Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine
Trenutno se rade izmjene na stranici. |
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine | |
---|---|
Osnivanje | 21. decembar 2001. |
Sjedište | Maršala Tita 9A/1 Sarajevo |
Šef agencije | Anđelina Ošap-Gaćanović (predsjedavajuća) |
Sajt | Zvanični sajt |
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine (KONS) jest bosanskohercegovačka komisija (agencija) koja proglašava i registrira spomenike i područja nacionalne baštine, uključujući prirodne, urbanističke, arhitektonske cjeline, nepokretnu i pokretnu baštinu od historijske i kulturne važnosti za Bosna i Hercegovina, kao institucija na državnom nivou. Lokacije isključivo prirodne baštine nisu predmet Aneksa 8 i KONS-a.
Osnivanje i pravni okvir[uredi | uredi izvor]
U skladu s Aneksom 8 Dejtonskog sporazuma i Zakonom o Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine koji je donijelo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine na 119. sjednici 21. decembra 2001, KONS je institucija na državnom nivou koja proglašava i evidentira nacionalne spomenike i lokacije naslijeđa, uključujući prirodne / urbanističke / arhitektonske cjeline te nepokretno i pokretno naslijeđe od historijske i kulturne važnosti za Bosnu i Hercegovinu.[1][2] U tom aktu navodi se da se Komisija osniva u skladu s Aneksom 8 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini te utvrđuju osnovna načela i ciljevi djelovanja Komisije[1] te njeni primarni poslovi i ovlaštenja kao institucije Bosne i Hercegovine.[3][4] Zakon je objavljen u Službenom listu Bosne i Hercegovine (br. 1/02 i 10/02[5]) i Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine (br. 2/02, 27/02 i 6/04).
Za proglašenje dobara nacionalnim spomenicima imovinsko-politički kriteriji nisu od posebne važnosti. Međutim, od 2016. tri domaća člana Komisije biraju se na osnovu njihove etničke pripadnosti (Bošnjak, Hrvat i Srbin) te bez obzira na njihove prijašnje ili trenutne političke angažmane, što bi se moglo pokazati kontroverznim.[6]
Regulisanje ponašanja i postupaka[uredi | uredi izvor]
Propisi o ponašanju i postupcima u okviru Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine propisani su aktom Predsjedništva Bosne i Hercegovine od 26. maja 2016. pod osnovnim odredbama, metodologijom, procedurama, saradnjom s institucijama i službenim tijelima, transparentnošću i u završnim članovima.[7]
Članovi[uredi | uredi izvor]
Na 119. sjednici Predsjedništva Bosne i Hercegovine, održanoj 21. decembra 2001, izabrani su prvi članovi Komisije za razdoblje od 2002. do februara 2016, što je naknadno promijenjeno u petogodišnji mandat, a dužnosti predsjedavajućeg i zamjenika mijenjale su se tokom mandata po načelu rotacije.[8][9]
Prvi članovi, od 2002. do februara 2016, bili su:[9]
- Dubravko Lovrenović (profesor historije na Univerzitetu u Sarajevu);
- Amra Hadžimuhamedović;
- Ljiljana Ševo;
- Tina Wik (do juna 2008);
- Zeynep Ahunbay (Turska);
- Martin Cherry (Ujedinjeno Kraljevstvo);
- András J. Riedlmayer (bibliograf iz područja islamske umjetnosti i arhitekture u Biblioteci Univerziteta Harvard).[10]
Od februara 2016. do 2021 članovi su bili:[11][9]
- Amir Pašić (profesor arhitekture);
- Radoje Vidović (profesor historije i geografije);
- Goran Milojević (arhitekt).
Trenutni članovi, od 2021, jesu:[9]
- Anđelina Ošap-Gaćanović (inženjerka arhitekture);
- Faruk Kapidžić (inženjer arhitekture);
- Zoran Mikulić (pravnik).
Organizacijska struktura[uredi | uredi izvor]
Procedure i djelokrug[uredi | uredi izvor]
Poslovnik o radu uređuje način rada Komisije, uključujući internu dinamiku i način donošenja odluka u radu. Pravilnik i smjernice utvrdila je Komisija na sjednici održanoj od 7. do 11. maja 2002.[12]
Postupci pred Komisijom[uredi | uredi izvor]
Peticije[uredi | uredi izvor]
Član 35. propisuje da se zahtjev za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom podnosi Komisiji.
Peticija ima format koji utvrđuje Komisija prema vrsti imovine i objavljuje se u službenim glasilima Bosne i Hercegovine, entiteta i Brčko distrikta.
Podnošenjem peticija izrađuje se Spisak zahtjeva za proglašenje dobara nacionalnim spomenikom.
Proglašenje[uredi | uredi izvor]
Proglašenje dobra nacionalnim spomenikom jest postupak donošenja odluke u kojem Komisija uzima u obzir prethodno proglašenje i dokumente iz istraživanja. Prije donošenja konačne odluke Komisija uzima u obzir i stajališta podnosioca zahtjeva, institucija nadležnih za zaštitu, stručnjaka, naučnika i naučnih ustanova te drugih zainteresovanih osoba i subjekata.[12]
Privremena lista[uredi | uredi izvor]
Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine (Službeni list Bosne i Hercegovine, br. 33/02) izradio je prethodni saziv Komisije. Članom 2. Zakona o provođenju odluka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika osnovane Aneksom 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini (Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine, br. 2/02 i 27/02) propisuje da se sva dobra s Privremene liste smatraju nacionalnim spomenicima do donošenja konačne odluke Komisije. Sve konačne odluke Komisije objavljuju se u službenim glasilima Bosne i Hercegovine, uključujući i one entiteta i Brčko distrikta. Lista se ukida po donošenju pravosnažnih odluka za sva dobra na njoj.[13]
Ugroženi spomenici[uredi | uredi izvor]
Na ovoj su listi proglašeni spomenici koji su pod rizikom od nezakonite gradnje, nestručne rekonstrukcije, neodržavanja i drugih opasnosti. Komisija prati i preispituje stanje i aktivnosti u vezi s ugroženim nacionalnim spomenicima.[14]
Kriteriji za proglašavanje dobara nacionalnim spomenicima[uredi | uredi izvor]
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika proglašava dobra nacionalnim spomenikom na osnovu kriterija, zasnovanih na predmetu pravne zaštite, obuhvatu i vrijednosti svakog dobra:[15]
Predmet pravne zaštite[uredi | uredi izvor]
Pokretno naslijeđe[uredi | uredi izvor]
- mali predmeti (pokućstvo, odjevni predmeti, radni pribor, alati, rukotvorine itd.)
- slike
- knjige
- skulpture
- fragmenti građevina
- natpisi itd.
Nepokretno kulturno naslijeđe[uredi | uredi izvor]
Historijske građevine i spomenici[uredi | uredi izvor]
- stambene
- vjerske
- školske
- administrativne
- javne
- trgovačke
- infrastrukturne
- vojne
- grobljanske
- poljoprivredne
- industrijske itd.
Graditeljske cjeline[uredi | uredi izvor]
- stambene
- vjerske
- školske
- administrativne
- javne
- trgovačke
- infrastrukturne
- vojne
- grobljanske
- poljoprivredne
- industrijske itd.
Područja[uredi | uredi izvor]
- gradsko
- seosko
- arheološko
- historijsko
- industrijsko
- kulturni pejzaž
- prirodno područje vezano za neki obred ili tradiciju
- prirodno-naučno
- miješano.
Vrijednost[uredi | uredi izvor]
Vremensko određenje[uredi | uredi izvor]
- dobra nastala od prahistorije do kraja 20. stoljeća.
Historijska vrijednost[uredi | uredi izvor]
- veza građevine, cjeline ili područja sa historijskom ličnošću ili važnim događajem.
Umjetnička i estetska vrijednost[uredi | uredi izvor]
- kvalitet obrade
- kvalitet materijala
- proporcije
- kompozicija
- vrijednost detalja
- vrijednost konstrukcije.
Čitljivost[uredi | uredi izvor]
Dokumentarna, naučna, obrazovna vrijednost.
- materijalno svjedočanstvo o manje poznatim historijskim razdobljima
- svjedočanstvo o historijskim mijenama
- djelo važnog umjetnika ili graditelja
- svjedočanstvo o određenom tipu, stilu ili regionalnom maniru
- svjedočanstvo o tipičnom načinu života u određenom razdoblju.
Simbolička vrijednost[uredi | uredi izvor]
- ontološka vrijednost
- sakralna vrijednost
- tradicionalna vrijednost
- vezanost za rituale ili obrede
- važnost za identitet grupe ljudi.
Ambijentalna vrijednost[uredi | uredi izvor]
- odnos oblika prema ostalim dijelovima cjeline
- značenje u strukturi i slici grada
- objekat ili grupa objekata dio je cjeline ili područja.
Izvornost[uredi | uredi izvor]
- oblik i dizajn
- materijal i sadržaj
- namjena i upotreba
- tradicija i tehnike
- položaj i smještaj u prostoru
- duh i osjećanja
- drugi unutrašnji i vanjski činioci.
Jedinstvenost i reprezentativnost[uredi | uredi izvor]
- jedinstven ili rijedak primjerak određenog tipa ili stila
- vrhunsko umjetničko ili arhitektonsko djelo
- djelo vrhunskog umjetnika ili graditelja.
Cjelovitost (cjeline, područja, zbirke)[uredi | uredi izvor]
- fizička cjelovitost (kompaktnost)
- homogenost
- zaokruženost (kompletnost)
- nenarušenost stanja.
Za proglašenje dobra nacionalnim spomenikom posebno nisu relevantni imovinski i politički kriteriji.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b "Zapisnik sa 119. sjednice PBiH". predsjednistvobih.ba (jezik: bosanski i engleski). Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 21. 9. 2016.
- ^ "DECISION OF BIH PRESIDENCY ON COMMISSION TO PRESERVE NATIONAL MONUMENTS". kons.gov.ba (jezik: engleski). Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Arhivirano s originala, 17. 7. 2018. Pristupljeno 21. 9. 2016.
- ^ "POWERS OF THE COMMISSION TO PRESERVE NATIONAL MONUMENTS". kons.gov.ba (jezik: engleski i bosanski). Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 21. 9. 2016.
- ^ "Poslovnik o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine". bkbih.ba. Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 21. 9. 2016.
- ^ "Službeni list BiH – Pregled Dokumenta 1/02-10/02". sluzbenilist.ba. Službeni list Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 21. 9. 2016.
- ^ "Službeni list BiH – Pregled dokumenta – Odluka o dopuni Odluke o Komisiji". sluzbenilist.ba. Službeni list Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 21. 9. 2016.
U Odluci o Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika ("Službeni list BiH", broj 1/02 i 10/02), u članu 7. iza riječi "Komisija usvaja opće akte", dodaju se riječi: "sa tri glasa – konsenzusom domaćih članova" i interpunkcijski znak "zarez".
- ^ "Službeni list BiH – Pregled dokumenta – Osnovne odredbe". sluzbenilist.ba. Službeni list Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 21. 9. 2016.
- ^ "DECISION ON THE APPOINTMENT OF MEMBERS OF THE COMMISSION TO PRESERVE NATIONAL MONUMENTS". old.kons.gov.ba (jezik: engleski i srpskohrvatski). Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 4. 5. 2020.
- ^ a b c d "Članovi Komisije 2002–2016 / 2016–2021 / 2021–". kons.gov.ba (jezik: engleski i srpskohrvatski). Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 1. 6. 2023.
- ^ "Andras Riedlmayer". library.harvard.edu (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 3. 10. 2016. Pristupljeno 21. 9. 2016.
- ^ "Službeni glasnik BiH – Pregled Dokumenta – Imenovanje članova Komisije". sluzbenilist.ba. Službeni list Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 21. 9. 2016.
- ^ a b "Rules of Procedure for the Work of the Commission to Preserve National Monuments". old.kons.gov.ba. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 27. 5. 2023.
- ^ "O Privremenoj listi". old.kons.gov.ba. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 1. 5. 2024.
- ^ "Ugroženi spomenici". old.kons.gov.ba. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 1. 5. 2024.
- ^ "Kriteriji za proglašenje". old.kons.gov.ba. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 2. 5. 2024.