Razgovor:Baton

Iz samoga teksta je jasno vidljivo da je korišten opsežni rad o Dezitijatima doc.dr. Salmedine Mesihovica, Dezitijati: kulturna i narodnosno-politička zajednica u Iliriku i osvajanja Oktavijanova doba, (rukopis doktorskog rada),Zagreb, 2007. Mislim da je bio red da se u reference stavi i ova informacija. To je jasno vidljivo npr. iz navođenja Ovidijevog podatka o Batonu, zatim o proljeću 6. god. n. e. kao vremenu izbijanja ustanka, kao i o tome da se bitka u Teuroburškoj šumi desila samo par dana nakon predaje Batona Dezitijatskog u septembru. Te informacije se ne nalaze ni kod Stipčevića, ni kod Imamovića, ni kod Pašalića, nego samo u navedenom rukopisu doktorskog rada. Isto tako Alojz Benac i Zilka Kujundzic Vejzagic nisu apsolutno ništa napisali o Velikom Ilirskom ustanku pa je potrebno da se to izmijeni. Alojz Benac se bavio neolitom, a Zilka Kujundzic Vejzagic se bavi još uvijek paleolitom. U skladu sa naučnom metodologijom, potrebno je da se izvrši pravilno citiranje, odnosno navede izvor informacija... posebno ako se ima u vidu da je dobar dio studenata upoznat sa dotičnom još uvijek printano neobjavljenom knjigom o Dezitijatima. Iste izmjene je potrebno uraditi i u clanku o Batonovom ustanku...

Koje je izvore koristio Dr. Mesihovic? --Amir pitaj 22:56, 8 maj 2009 (CEST)

Hm, Što se tiče mog doprinosa ovom članku radi se uglavnom o prevodu sa en wiki koji otprilike u istom obliku postoji od početka 2007. godine. Ova serija na bs wiki o Ilirima inače je kombinacija materijala sa en, it, fr, hr, sh, sr te još nekih wikija a naročito materijala iz originalnih djela antičkih historičara (Livije, Polibije itd.). Pojedinačne reference nipošto ne znače da su izvor cjelokupnog sadržaja članka. Slično važi i za čovjekovo znanje - ono je uvijek skup znanja prethodnika i savremenika do kojeg je pojedinac imao pristup.

Navodni rukopis doc.dr. Salmedine Mesihovica nisam imao priliku vidjeti a ni upoznati uvaženu osobu. Korisnici bs i drugih wiki bi svakako rado prihvatili i njen/njegov doprinos.

Što se tiče reference na "Stipčević, A.; "Iliri-povijest, život, kultura", Školska Knjiga, 1989. Također vidjeti radove Alojza Benca, prof. Envera Imamovića, i Zilke Kujundžić-Vejzagić" nju je postavio korisnik Daesitiates krajem 2008. (ako sam dobro protumačio historiju uređivanja) SPQR 00:37, 9 maj 2009 (CEST)

Zilku osobno poznajem i znam da se uopce ne bavi antickom povijescu, a i u bibliografiji radova nema nista vezano za ilirsko-rimske odnose. O ustanku Polibije isto nije nista pisao (umro je 100 godina prije pretpostavljenog Batonovog rodjenja), a kod Livija u njegovim sacuvanim knjigama isto nema spomena Batona niti ilirskog ustanka (mozda je jedan pasus kod Flora a odnosi se na ustanak preuzet iz nesacuvanih dijelova Livijeve Ab urbe condita). Nije potrebno koristiti mnogo znanstvene radove za povijest i arheologiju stranih autora, jer je za njihovo shvatanje Zapadni Balkan totalna periferija i oni tu mnogo grijese. Najvazniji pisac o antickom Zapadnom Balkanu na engleskom jeziku John Wilkes prilicno grijesi... iz osnovnog razloga jer ne znaju nas jezik,niti ga zele nauciti. Nasa historiografija i arheologija je mnogo relevantnija za povijest Zapadnog Balkana, nego ona napisana na engleskom.

• Više bih volio da se napor uložen u ovaj razgovor usmjerio na uređivanje članaka. U tom smislu bih vas zamolio da se registrujete i date aktivan doprinos wikipediji. Osjećam da bi mogao biti značajan. Osim toga, neugodno je komunicirati sa anonimnim korisnikom. Uglavnom, problema nema, sporni navodi će biti uklonjeni. Ovdje treba imati na umu da nijedan članak nije konačan te da se u svakom trenutku može proširiti i poboljšati.
• Dalje, pitanje izvora; naveo sam da se radi o seriji članaka o Ilirima (koja nije dovršena ali je već sad vjerovatno najopširniji skup materijala o Ilirima sa slobodnim pristupom) i da je sadržaj većine njih kombinacija nekoliko izvora. Livije i Polibije su pomenuti usput i nakon njih stoji "itd." jer je spisag dug. Poznato mi je kada je Polibije živio i djelovao jer sam napisao dotični članak. Pitanje historiografske vrijednosti je kritički obrađeno u članku o Liviju. Nažalost, Iliri nisu imali svoje historičare, biografe i sl. pa se ipak moramo pozivati i na antičke autore. Svakako da je iza Ilira ostala bogato naslijeđe materijalne prirode, nažalost, još uvijek nedovoljno dobro izučeno, no, ipak je i to naslijeđe tek posredni svjedok o životu i djelovanju Ilira, te je stvar interpretacije istraživača. Dakle, rješenje je u analizi i sintezi kombiniranih izvora; materijalnih, antičkih, stranih i domaćih (ako obratite pažnju na pobrojane izvore u ostalim člancima o Ilirima vidjećete da je korišten materijal barem petnaestak domaćih, pardon, ex-YU autora).
• Autor članka ne može citirati izvor sa čiji postojanjem nije upoznat.
• Nema smisla upućivati čitaoca članka na neobjavljeni rad ili rad kojem se ne može pristupiti.

Srdačan pozdrav i još jednom ponavljam poziv da i vi date svoj doprinos na wikipediji. SPQR 15:21, 9 maj 2009 (CEST)