Razgovor:Stećak

Zar je Radimlja u Bosni i pripada iskljucivo bosanskoj historiji?????

neutralnost i istinitost

Da li bs Wikipediju mogu SVI uredjivati ili samo istomisljenici. Stolac je u Hercegovini, bio i danas je.

U cemu je problem? --Elmir[demicx] 11:05, 10 april 2007 (CEST)

problem

Problem je u geografiji i historiji , ako su stecci misterije BOSANSKE historije zasto su u nju uvrsteni stecci iz Radimlje koji su kod Stoca koji je u HERCEGOVINI. Trebalo bi biti bosanskohercegovacka historija ili iz clanka izbacite stecke iz Radimlje pa ih svrstajte u misteriju hercegovacke historije.13:36, 10 april 2007 (CEST)85.195.123.29 13:36, 10 april 2007 (CEST)

Svaka cast, primili ste poruku i reagirali, iskreno se nadam da ubuduce ovakve promjene nece biti pogresno shvacene. Imam u osobnoj arhivi jos puno toga o steccima, mati je pisala diplomski na temu prosvjetiteljstva i pisane rijeci na podrucju Dalmacije i Hercegovine, koji je branjen na Filozofskom fakultetu u Sarajevu neke davne godine, a ja sam radila fotografije i sakupljala fotokopije, jedna od podtema je bila i stecci.A na djedovini u srednjoj Bosni imamo par stecaka koje smo pokusali istraziti. Mislim da bi mogla doprinjeti ovoj temi. Angela

Draga Angela i ostali Hercegovci! Stećak (Biljeg, Mramor) je KULRURNI SPOMENIK BOSANSKE SREDNJOVIJEKOVNE DRŽAVE i slijedom ove činjenice i KULTURNI SPOMENIK BOSANSKOG NARODA! Ako se današnji, dosta krnji prostor bosanske kraljevine službeno zove Bosna i Hercegovina, to nije nikakav argument da se stečci u (samo)jednoj od BOSANSKIH POKRAJINA nazovu pokrajinskim imenom. Jednoj od prvih u Bosni objavljenih naučnih predstava bosanskih nadgrobnih megalita - stećaka, Šefik Bešlagić daje naslov "Stečci Jugoslavije". I taj "državotvorni termin" je već nepovratna prošlost, a bosanski stečci nisu nestali! Ako več tvrdiš kako si upućena u materiju, pogledaj malo kartu rasprostranjenosti stečaka u istoj knjizi ili još bolje, pažljivo prelistaj literaturu od Marian Wenzel na istu temu, pa ćeš vidjeti i etničku kartu srednjovijekovne bosanske države. Niko ozbiljan neće ni pomisliti da danas kaže kako kulturni spomenici Dalmacije ili Slavonije nisu hrvatski kulturni spomenici i da ne nabrajam redom. Uostalom, kada, kako i prije svega zašto je na Berlinskom Kongresu 1878 godine bosanskom narodu jednostrano i drsko oduzeto pravo na izvorno ime njegove zemlje u kojoj je postao i u kojoj jedino na ovom svijetu kao takav može i opstati i biti slobodan kao kulturni kolektiv, tema je kojoj sam posvetio posebno mnogo vremena u četiri decenije mog istraživačkog rada na planu rane bosanske historije. Objavljivanje dijelova mojih zapisa slijedi,(na putu sam u mirovinu), kao i osobno aktivno angažovanje na povratku temeljnih ljudskih prava u Bosnu, među koja spada i povratak historijskog imena zemlji bosanskog naroda. Na kraju, neko od nas, ko ima vremena za to, neka sjedne i pokupi sve lingvističke nebuloze koje su se desile i dalje dešavaju od početka zvanične upotrebe "Bosnien-Herzegowina" u državnim, političkim, osobnim i historijskim dokumentima, klasičnoj literaturi i svakodnevnoj narodnoj upotrebi. Zvanično smo u konstituciji jedina dvoimena i tronarodna(trokleronacionalna) država na cijelom svijetu, naravno zaslugom domaće pameti - neuništivih režimskih intelektualaca! --83.253.31.118 08:59, 23 decembar 2007 (CET)Agić Nurija - Uppsala/S