Razgovor:Ujedinjene nacije

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima.
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Razgovor:Ujedinjeni narodi)

Ujedinjeni Narodi/Ujedinjene Nacije ili Ujedinjeni narodi/Ujedinjene nacije? --Elmir[demicx] 17:00, 12 januar 2007 (CET)[odgovori]


"Slozene skracenice se tvore od nekoliko rijeci kao clanova slozenog naziva tako sto se od svakoga clana uzima ili pocetno slovo ili pocetni slog, a mogu predstavljati i kombinaciju pocetnih slova i slogova. (...) U slozenih skracenica sva su slova velika (izuzev veznika i ). (...)

  • BiH
  • BZK - Bosnjacka zajednica kulture
  • UN - Ujedinjeni narodi"

Izvor:Pravopis bosanskog jezika, Senahid Halilovic

To sam samo sumirala. Znaci Ujedinjeni narodi (malo slovo n) - Zumbulka 17:25, 12 januar 2007 (CET)[odgovori]


"Velikim pocetnim slovom pise se prvi clan vlastitih imena organizacija, ustanova, preduzeca (...) a od ostalih clanova tih imena samo oni koji su sami po sebi vlastito ime (...)

  • Ustavni sud BiH
  • Zemaljski muzej u Sarajevu
  • Vijece sigurnosti Organizacije ujedinjenih naroda"

Izvor:Pravopis bosanskog jezika, Senahid Halilovic

Jos malo :) - Zumbulka 17:34, 12 januar 2007 (CET)[odgovori]

Clanak OUN[uredi izvor]

Tekst prebacen sa clanka OUN. Clanak OUN preusmjeren na clanak Ujedinjeni narodi. --Elmir[demicx] 19:50, 5 april 2007 (CEST)[odgovori]

OUN (Organizacija Ujedinjeni narodi/nacije) ili skraćeno UN (United nations), je međunarodna organizacija za održavanje mira i sigurnosti u svijetu. Jedan od glavnih ciljeva ove organizacije je razvijanje dobrosusjedskih odnosa, ekonomske suradnje, širenje tolerancije i promicanje poštivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda čovjeka i mira u svijetu.

Preciznije, O. Ujedinjenih Nacija je definisana kao „globalno udruženje vlada koje sarađuju na polju međunarodnog prava, globalne bezbednosti, ekonomskog razvoja, i socijalne jednakosti.“

Organizacija je osnovana 1945. godine od strane vlada 51 zemlje, zamenjujući dotadasnju Ligu naroda.

UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata od pobjedničkih sila u nadi da će spriječiti buduće sukobe i ratove među narodima. UN na neki način i dalje podsjeća tko ga je osnovao jer su pet glavnih zemalja pobjednica u Drugom svjetskom ratu stalne članice Vijeća sigurnosti s pravom veta: SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Kina (prije Tajvan) i Rusija (prije SSSR).

Nakon završetka Drugog svjetskog rata osnovno pitanje budućeg razvoja svijeta bilo je kako očuvati svjetski mir i sigurnost, poboljšati međunarodnu suradnju i prijateljske odnose među narodima. Ti su ciljevi zapisani u osnivačkoj Povelji Organizacije ujedinjenih naroda koja je potpisana 26. juna 1945. godine u San Franciscu, a stupila na snagu 24. oktobra 1945. nakon prihvaćanja od strane 51 države. UN je zamijenio neučinkovitu Ligu naroda, osnovanu 1919.

U 2006. UN ima 192 članice. Gotovo sve međunarodno priznate države su članice, uključujući praktično sve međunarodno priznate nezavisne nacije, osim Vatikana (Sveta Stolica - koja je odbila članstvo ali ima status posmatrača), Kukova ostrva, Palestina (koja ima status de facto države, ali još nije pravno priznata), Nijuea (čijom vanjskom politikom rukovodi vlada Novog Zelanda) i Republika Kina (čije je članstvo ukinula Narodna Republika Kina 1971).

Sjedište OUN se nalazi u Njujorku, odakle zemlje članice UN-a i njene specijalizovane agencije upravljaju i odlučuju o administrativnim pitanjima na regularnim sastancima koji se održavaju svake godine. Organizacija je podeljena na administrativna tijela. Glavni organi UN su: Generalna skupština, Vijeće sigurnosti, Ekonomsko i socijalno vijeće, Međunarodni sud i Tajništvo na čelu kojeg je Glavni sekretar UN-a. U sastavu UN-a djeluje 18 organa, fondova i programa kao npr. UNICEF, UNHCR, FAO i UNESCO.Najpoznatija javna ličnost UN-a je Generalni sekretar.


Istorija

Frenklin D. Ruzvelt (F.D. Roosvelt) je Americki predsjednik ciji je prijedlog korištenja termina „Ujedinjene nacije“, zamjenio onaj koji je dotad označavao Saveznike.

Ruzvelt je ovaj termin predložio Vinstonu Čerčilu citirajući Bajronovu frazu „ujedinjene nacije“ u delu Hodočašće Čajlda Harolda, čime je označio Saveznike u Bici kod Vaterloa tokom 1815. Predsednik Sjedinjenih Država, F. D. Ruzvelt je usvojio ovaj naziv na prvom zvaničnom sastanku održanom 1. januara, 1942 potpisivanjem deklaracije Ujedinjenih nacija.


Tokom kasnijeg perioda Drugog svetskog rata, Saveznici su koristili termin „Ujedinjene nacije“ što se odnosilo na njihovo savezništvo. Ideja o budućnosti Ujedinjenih nacija kao međunarodne organizacije se prvi put javila u deklaracijama potpisanih na ratnim konferencijama Saveznika u Moskvi i Teheranu tokom 1943. godine.

Od avgusta di oktobra 1944, predstavnici Francuske, Republike Kine, Ujedinjenog Kraljevstva, Sjedinjennih Država, i Sovjetskog Saveza sastali su se kako bi razradili planove na Konferenciji kod Dumbarton Ouksa u Vašingtonu. Ovi i kasni razgovori su proizveli predloge koji opisuju svrhu postojanja Organizacije Ujedinjenih nacija, njenog članstva i organa, kao i sporazume za očuvanje međunarodnog mira i sigurnosti i unapređenje međunarodne društvene i ekonomske saradnje.


Dana 25. aprila, 1945, počela je Konferencija Ujedinjenih nacja o međunarodnim organizacijama u San Francisku. Za prvog Generalnog sekretara je bio izabran Sir Geldwin Jebb (Gledvin Džeb).

Liga naroda je formalno prestala sa radom 18. aprila 1946 kad je prenjela svoje nadležnosti na Ujedinjene nacije.


U decembru 1945, Senat SAD-a i Predstavnički dom, anonimnim glasanjem, uputili su zahtjev UN-u da izgradi svoje sjedište u Sjedinjenim Državama. Ujedinjene Nacije su prihvatile ovaj predlog, te nedugo zatim su i izgradile zgradu sjedišta u Njujorku (preciznije tokom 1949. i 1950 godine.) Zgrada je smjestena pored East River (Ist Rivera) na zemljištu kupljenom pomoću donacije od 8,5 miliona dolara od strane J.D. Rokfelera, JR.

Zgrada sedišta je zvanično otvorena 9. januara, 1951.

Prema posebnom dogovoru sa Sjedinjenim Državama, clanice OUN uživaju određene diplomatske privilegije i imunitet, ali se uopšteno primenjuju zakoni grada New York i Federalnog zakona Sjedinjenih Država.

Pored glavnog sjedista u New Yorku, veće agencije imaju svoja sedišta u Ženevi, Hagu, Beču, i na drugim mestima.