Ujedinjeni narodi

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Ujedinjene nacije
Ujedinjeni narodi
Zastava Ujedinjenih Naroda  Ujedinjenih Naroda
Zastava
Položaj Ujedinjenih Naroda
Glavno sjedište New York
Službeni jezik arapski, engleski, francuski, kineski, ruski, španski
Broj zemalja članica 193[1] (2011.)
Lideri  
 -  Generalni Sekretar UN Ban Ki Mun
Datum osnivanja 24. oktobar, 1945
Web stranica www.un.org

Ujedinjeni narodi ili Ujedinjene nacije je međunarodna organizacija osnovana 24. oktobra 1945. godine sa ciljem unapređenja međunarodne saradnje. Formirana je nakon 2. svjetskog rata a zamijenila je neefikasnu Ligu naroda. Na dan svog osnivanja, organizacija je imala 51 članicu, dok se trenutno pod okriljem UN-a nalaze 193 članice. Sjedište UN-a se nalazi na međunarodnom području, u New Yorku, dok se glavni uredi ove organizacije nalaze i u Ženevi, Najrobiju i Beču. Organizacija se finansira od dobrovoljnih priloga svojih članica. Glavni ciljevi UN-a između ostalog uključuju i održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, promovisanje ljudskih prava, jačanje društvenog i ekonomskog razvoja, zaštita životne sredine, te pružanju visokih standarda humanitarne pomoći u slučajevima gladi, prirodnih katastrofa i oružanih sukoba.

Historija[uredi | uredi izvor]

Najraniji plan za osnivanjem jedne nove svjetske organizacije javio se pod okriljem američkog State Departmenta 1939. Predsjednik SAD-a Franklin D. Roosevelt prvi je upotrijebio termin "Ujedinje nacije" a označavao je savezničke države. Izraz je prvi put u službenoj upotrebi od 1. januara 1942. godine kada je 26 vlada potpisalo Atlantsku Povelju. 25. aprila 1945. godine u San Franciscu je započela Konferencija UN-a o međunarodnoj organizaciji a kojoj je prisustvovalo 50 vlada i veliki broj nevladinih organizacija uključenih u izradu Povelje Ujedinjenih naroda. Kao datum osnivanja UN-a smatra 24. oktobar 1945. godine kada je službeno ratifikovana Povelja od strane pet stalnih članica Vijeća sigurnosti: Francuske, Kine, SSSR-a, Velike Britanije i SAD-a i većine drugih 46 potpisnika.[2]

Struktura[uredi | uredi izvor]

Sistem Ujedinjenih naroda se zasniva na pet glavnih organa:

  • Generalna skupština,
  • Vijeće sigurnosti,
  • Ekonomsko-socijalnog vijeća (ECOSOC),
  • Sekretarijat i
  • Međunarodni sud pravde[3]

dok je šesti organ, Vijeće za povjerenstvo svoj rad obustavilo 1994. godine nakon sticanja nezavisnosti Palau, kao zadnjeg povjerenika ovog vijeća.[4] Četiri od pet glavnih organa svoje sjedište imaju u glavnom sjedištu UN-a u New Yorku.[5] Međunarodni sud pravde nalazi se u Hagu, dok su druge velike agencije sa sjedištem u uredima UN-a u Ženevi,[6] u Beču,[7] i Nairobiju.[8] Ostale institucije UN-a nalaze se širom svijetu. Šest službenih jezika Ujedinjenih naroda koji se koriste u međuvladinim sastancima i koji su zastupljeni u dokumentima UN-a su: arapski, engleski, francuski, kineski, ruski i španski jezik.[9] Na osnovu Konvencije o privilegijama i imunitetima Ujedinjenih naroda, UN i njegove agencije su imune na zakone zemalja u kojima djeluju, a obavezuju se i na nepristrasnost UN-a u odnosu na državu u kojoj djeluju i države članice.[10]

Generalna skupština[uredi | uredi izvor]

Generalna skupština je glavni organ Ujedinjenih naroda. Sastoji se od svih zemalja članica. Skupština se sastaje u redovnim godišnjim sjednicama s tim da se po potrebi mogu organizovati i hitne sjednice generalne skupštine. Skupštinu predvodi predsjednik, koji se bira među državama članicama po rotirajućoj regionalnoj osnovi, i 21 potpredsjednik. Prva sjednica ove skupštine sazvana je 10. januara 1946. godine u Methodist Central Hall Westminsteru u Londonu a prisustvovali su joj predstavnici 51 članice. Kada generalna skupština glasa o važnim pitanjima, za izglasavanje odluke je potrebna dvotrećinska većina onih koji su prisutni i glasaju. O svim drugim pitanjima odlučuje se prostom većinom glasova. Svaka država članica ima jedan glas. Osim pitanja usvajanja budžeta, ostale rezolucije nisu obavezujuće za članove skupštine. Skupština može dati preporuke o bilo kom pitanju u okviru UN-a, osim pitanja mira i sigurnosti koje se razmatra i koje je u nadležnosti Vijeća sigurnosti.

Vijeće sigurnosti[uredi | uredi izvor]

Vijeće sigurnosti je zaduženo za održavanje mira i sigurnosti među zemljama članicama. Dok drugi organi Ujedinjenih naroda mogu donijeti samo preporuke, Vijeće sigurnosti ima moć da donosi obavezujuće odluke koje države članice dogovorile su se dva obavljaju , pod uslovima Povelje člana 25. Odluke ovog Vijeća su poznate kao rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Vijeće sigurnosti se sastoji od 15 država članica, od čega su njih pet stalne članice a to su Kina, Francuska, Rusija, Velike Britanija i SAD a preostalih 10 su nestalne članica. Pet stalnih članica ovog vijeća imaju pravo veta na rezolucije UN-a. Bosna i Hercegovina je u periodu od 1. januara 2010. godine do 31. decembra 2011. godine bila nestalna članica vijeća sigurosti.[11] U toku ovog uspješnog dvogodišnjeg mandata, BiH je predsjedavala Komitetom za sankcije Liberiji i Neformalnom radnom grupom Vijeća sigurnosti za dokumentaciju te potpredsjedavala Komitetima za sankcije Libiji, Sijera Leoneu i Sudanu.

Sekretarijat[uredi | uredi izvor]

Sekretarijat UN-a na čelu sa generalnim sekretarom, pruža pomoć osoblju međunarodnih državnih službenika širom svijeta. Ovo tijelo osigurava studije, informacije i ostale potrebe za sastanke različitim tijelima UN-a.[12] Također vrši poslove po nalogu Vijeća sigurnosti, Generalne skupštine, Ekonomsko-socijalnog vijeća i drugih tijela UN-a.[13] Generalni sekretar ovog UN-ovog tijela je Ban Ki Mun a zamijenio je Kofi Annana i obavlja drugi mandat na ovom položaju. Položaj generalnog sekretara je definisan u Povelji UN a djeluje kao glasnogovornik i vođa UN-a.[14] Imenuje ga Generalna skupština, nakon što je preporučen od strane Vijeća sigurnosti, pri čemu stalne članice vijeća imaju pravo veta.[15]

Specijalizovane agencije[uredi | uredi izvor]

Povelja UN-a predviđa da svaki primarni organ UN-a može osnovati različite specijalizirane agencije sa ciljem potpunog ispunjavanja svoje uloge. Neke od najpoznatijih agencija UN-a su: Međunarodna agencija za atomsku energiju, UNESCO, Svjetska banka i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Većinu svog humanitarnog rada UN obavlja posredstvom ovih agencija. Kao primjeri djelovanja ovih agencija mogu se navesti: masovni programi cijepljenja (preko WHO-a), sprječavanje gladi i pothranjenosti (posredstvom WFP-a) i zaštita ugroženih i raseljenih osoba (od strane UNHCR-a).[16]

Neke od najpoznatijih organizacija i specijalizovanih agencija UN-a su date u slijedećoj tabeli.

Organizacije i specijalizovane agencije UN-a
Br. Skraćenica Agencija Sjedište Osnovana
1 FAO Organizacija za hranu i poljoprivredu Flag of Italy.svg Rim, Italija 1945
2 IAEA Međunarodna agencija za atomsku energiju Flag of Austria.svg Wien, Austrija 1957
3 ICAO Organizacija međunarodne civilne avijacije Flag of Canada.svg Montreal, Kanada 1947
4 IFAD Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj Flag of Italy.svg Rim, Italija 1977
5 ILO Međunarodna organizacija rada Flag of Switzerland.svg Geneva, Švicarska 1946 (1919)
6 IMO Međunarodna pomorska organizacija Flag of the United Kingdom.svg London, UK 1948
7 IMF Međunarodni monetarni fond Flag of the United States.svg Washington, SAD 1945 (1944)
8 ITU Međunarodna telekomunikaciona unija Flag of Switzerland.svg Geneva, Švicarska 1947 (1865)
9 UNESCO UNESCO Flag of France.svg Pariz, Francuska 1946
10 UNIDO Organizacije za industrijski razvoj Ujedinjenih naroda Flag of Austria.svg Wien, Austrija 1967
11 UNWTO Svjetska turistička organizacija Flag of Spain.svg Madrid, Španija 1974
12 UPU Svjetska poštanska unija Flag of Switzerland.svg Bern, Švicarska 1947 (1874)
13 WBG Svjetska grupa banaka Flag of the United States.svg Washington, SAD 1945 (1944)
14 WFP Svjetski program za hranu Flag of Italy.svg Rim, Italija 1963
15 WHO Svjetska zdravstvena organizacija Flag of Switzerland.svg Geneva, Švicarska 1948
16 WIPO Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo Flag of Switzerland.svg Geneva, Švicarska 1974
17 WMO Svjetska meteorološka organizacija Flag of Switzerland.svg Geneva, Švicarska 1950 (1873)

Ekonomsko-socijalno vijeće[uredi | uredi izvor]

Ekonomsko-socijalno vijeće (ECOSOC) pruža podršku Generalnoj skupštini u promociji međunarodne ekonomske i socijalne saradnje i razvoja. Broji 54 člana koje bira Generalna skupština na mandat od tri godine dok se predsjednik vijeća bira na mandat od jedne godine. Vijeće održava godišnji sastanak u julu, u New Yorku ili u Ženevi. Posmatrano nezavisno od Specijaliziranih tijala UN-a, ovo vijeća koordinira funkcije ECOSOC-a a koje uključuju prikupljanje informacija, savjetovanje država članica kao i davanja preporuka.[17][18] Upravo zbog svog širokog mandata za koordinaciju mnogih agencija, ovo vijeće je ponekad izloženo kritiziranju kao nefokusiranog ili nevažnog tijela UN-a.[17][19]

Međunarodni sud pravde[uredi | uredi izvor]

Međunarodni sud pravde (International Court of Justice - ICJ), je primarni sudski organ UN-a osnovan 1945. godine na osnovu Povelje UN-a. Sud se nalazi u holandskom Hagu a sa radom je započeo 1946. godine kao nasljednik Stalnog suda međunarodne pravde. Sastoji se od 15 sudija izabranih od strane Generalne skupštine na mandat od devet godina s tim sa svaki sudija mora biti iz različitog naroda. Smješten je u Palati mira a dijeli prostor zajedno sa Haškom Akademijom za međunarodno pravo, privatnim centrom za studije međunarodnog prava. Primarna svrha Suda je u donošenju presuda u slučajevima spora između država. Sud se bavi predmetima iz oblasti ratnog zločina, nezakonitog uplitanja države, etničkog čišćenja i drugih pitanja. Sud također može biti pozvan od strane drugih organa UN-a u cilju davanja savjetodavnog mišljenja.

Povelja Ujedinjenih naroda[uredi | uredi izvor]

Tekst Povelje usvojene na konferenciji predstavnika pedeset zemalja u San Franciscu 1945. godine: U uvodnom dijelu tog dokumenta između ostalog se kaže:

"Mi, ujedinjeni narodi, odlučni smo sačuvati buduća pokoljenja od užasa rata, koji je dva puta u toku našeg života donio čovječanstvu neopisive patnje, i potvrditi vjeru u osnovna prava čovjeka, u dostojanstvo i vrijednost ljudske ličnosti, u ravnopravnost muškarca i žene, velikih i malih naroda. Odlučni smo stvoriti uvjete pod kojima bi se održali prava i poštivanje obveza što nastaju iz ugovora i drugih izvora međunarodnog prava te raditi na postizanju društvenog napretka i boljih životnih uvjeta u sve većoj slobodi."

Povelja je promovisala osnovne ciljeve Ujedinjenih naroda: održanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa na temelju poštovanja ravnopravnosti i samoodređenja naroda te saradnju u rješavanju ekonomskih, socijalnih, kulturnih i humanitarnih teškoća. Ujedinjeni narodi će usklađivati djelatnost različitih naroda u ostvarivanju tih ciljeva. Ujedinjeni narodi su od Drugog svjetskog rata, bez obzira na svoju nesavršenost i neuspjehe mnogih pothvata, opravdali svoje postojanje i pokazali se nezamjenjivom inistitucijom međunarodne saradnje, očuvanja svjetskog mira i sigurnosti. Vijeće sigurnosti UN-a je najvažnije tijelo Ujedinjenih naroda

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz:

Reference[uredi | uredi izvor]