Francuski jezik
| Francuski jezik Français |
|
| Države govorenja | Francuska, Belgija, Kanada, Švicarska i 47 drugih zemalja |
|---|---|
| Regije govorenja | Uglavnom Zapadna Evropa, Sjeverna Amerika i Afrika |
| Broj govornika | maternji jezik: 77 miliona uključujući strane govornike: 129 miliona |
| Rang | 10. |
| Jezična porodica | indoevropski francuski |
| Službeni status | |
| Služben u | Francuska, Kanada, Belgija, Švicarska, Luksemburg, Monako i mnogim bivšim francuskim i belgijskim kolonijama širom svijeta (ukupno 30 država) |
| Regulatori | Académie française i Délégation générale à la langue française et aux langues de France (Francuska), Service de la langue française (Belgija), Office québécois de la langue française (Québec), te Visoki savjeti za francuski jezik Francuske, Belgije i Québeca |
| Jezični kod | |
| ISO 639-1 | fr |
| ISO 639-2 | fra (T) / fre (B) |
| ISO 639-3 | fra |
| SIL: | FRA |
| Vidi također: Jezik | Spisak jezika | |
Francuski jezik je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, italijanski i retoromanski), u Kanadi (mahsuz u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama . Njime se koristi 77 miliona stanovnika na Zemlji kao prvim jezikom i 52 miliona ljudi kao drugim jezikom, pa je s ukupno 129 miliona frankofona (prema procjeni iz 1999. godine) po brojnosti govornika francuski jezik deseti na svijetu.
Sadržaj |
[uredi] Mjesto francuskog jezika u svijetu
Iako je tek treći po broju govornika među romanskim jezicima (iza špankog i portugalskog), francuski jezik je i dalje geopolitički gledano najvažniji romanski jezik. I dok je još u 19. vijeku (i na početku 20. vijeka) uživao status glavnog svjetskog jezika, tokom 20. vijeka francuski je drastično izgubio na važnosti, do te razine da ga se katkada (neutemeljeno) zna svoditi samo na jezik kulture i diplomacije. Međutim, osnivanjem i djelovanjem Međunarodne organizacije Frankofonije (l'Organisation Internationale de la Francophonie) (kraće: Frankofonija), svakojakom saradnjom Francuske i Belgije s bivšim kolonijama, promoviranjem francuskoga u svijetu, te prije svega brzim demografskim rastom velikog broja zemalja članica Frankofonije i opismenjivanjem stanovništva u istima (pretežno onima smještenima u Africi) trend stagnacije francuskog je zaustavljen, pa se u posljednjih par desetljeća mogu primijetiti posve drukčija kretanja. Prema najnovijim podatcima francuski jezik uči 89 634 000 ljudi u svijetu (porast od gotovo 10% u 7 godina - od zadnjeg istraživanja 1998.), što ga čini drugim najviše učenim svjetskim jezikom (odmah nakon engleskog). Od toga broja 37,26% se odnosi na subsaharsku Afriku, 30,9% na Evropu, 20,1% na Sjevernu Afriku i Bliski Istok, 9,47% na Sjevernu i Južnu Ameriku, a 2,25% na Aziju (bez Bliskog Istoka) i Okeaniju.
[uredi] Izvedeni jezici
- Glavni članak: Kreolski jezici temeljeni na francuskom jeziku
- Antilski kreolski (Mali Antili)
- Haićanski kreolski (Haiti)
- Lanc-Patuá (Brazil)
- Mauricijski kreolski (Mauricijus)
- Michif (središnja Kanada)
- Luizijanski kreolski (Louisiana)
- Reunionski kreolski (Reunion)
- Sejšelski kreolski (Sejšeli)
- Tay Boi ili Tây Bồi (Vijetnam)
[uredi] Također pogledajte
[uredi] Vanjski linkovi
|
||||||||
