Brazil

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Federativna republika Brazil
República Federativa do Brasil
Zastava Brazila Grb Brazila
Zastava Grb
Himna"Hino Nacional Brasileiro"
Položaj Brazila
Glavni grad Brasilia
Službeni jezik portugalski
Državno uređenje  
 -  Predsjednik Dilma Rousseff
Nezavisnost 7. septembar 1822 
Površina
 -  Ukupno 8,514,877 km2 (5.)
 -  Vode (%) 0.65
Stanovništvo
 -  Ukupno 183,888,841 (5.)
 -  Gustoća stanovništva 22/km2 
Valuta brazilski real
Vremenska zona UTC -2 do -5
Internet domena .br
Pozivni broj +55

Brazil je najveća i najmnogoljudnija država u Južnoj Americi. Ukupna površina iznosi 8.514.877 km2. Po veličini površine peta je u svijetu, iza Rusije, Kanade, Kine i SAD.

Proteže se na velikom području, obuhvatajući središte kontinenta i istočnu obalu Atlantskog okeana. Graniči sa Urugvajem, Argentinom i Paragvajem na jugu, Bolivijom i Peruom na zapadu, te Kolumbijom, Venecuelom, Gvajanom, Surinamom i Francuskom Gvajanom. Velik dio Brazila pripada slivu rijeke Amazon i prekriven je kišnim šumama. Brazil je federacija koja se sastoji od 26 država i Saveznog okruga glavnog grada Brazilije.

Portugalski je službeni jezik, a jezik kojim Brazilci govore je dijalekt/vernakular kojeg lingvisti nazivaju brazilski portugalski. Razlike između razgovornog brazilskog portugalskog jezika i razgovornog evropskog portugalskog jezika slične su razlikama između razgovornog švicarskog njemačkog i službenog njemačkog.

Vlada[uredi | uredi izvor]

  • Predsjednik države je Dilma Rousseff.
  • Partije su: Demokratska socijalna partrija, Nacionalni savez, Brazilska socijalistička partija.


Historija[uredi | uredi izvor]

Prvi glavni grad Portugalske kolonije Brazil bio je grad Salvador u današnjoj saveznoj državi Bahía, osnovan 1549. Salvador je ostao glavni grad do 1763., kad je Rio de Janeiro postao novi glavni grad. Rio je predao titulu glavnog grada tad novoosnovanom gradu Brasiliji 1960.

Političke podjele[uredi | uredi izvor]

Glavna stranica: Države Brazila

Geografija[uredi | uredi izvor]

Topografska karta Brazila

Brazil je 5. po veličini država na svijetu. Nalazi se u Južnoj Americi, i ujedno je najveća država na tom kontinentu. Nju većinom prekriva tropska šuma, a na istočnoj strani izlazi na Atlantski okean. Kroz Brazil protiče jedna od najvećih rijeka na svijetu Amazon. Amazon ima najveću količinu vode od svih rijeka na svijetu. Glavne rijeke koje protiču kroz Brazil su: Amazon, San Francisko, Tokantins...

Privreda[uredi | uredi izvor]

Glavna stranica: Privreda Brazila
Brazil je treći svjetski proizvođač aviona: na slici je Embraer ERJ-135, brazilski komercijalni mlazni avion.

Brazil je država sa najrazvijenijom ekonomijom u latinskoj Americi, sedma po veličini u svijetu po berzovnoj rezmjeni i sedma po paritetu kupovne moći, u skladu sa podacima Međunardnog monetarnog fonda i Svjetske banke. Brazil ima miješanu ekonomiju sa velikim prirodnim bogastvima.

U Brazilu se nalazi prašuma Amazon. Razvijena je posebno industrija i privreda. Trenutni BDP po stanovniku iznosi 10,200 $, stavljajući Brazil na 64-to mjesto u svijetu.

Glavni izvozni proizvodi uključuju avione, električnu opremu, automobile, etanol, tekstilnu robu, obuću, željeznu rudu, čelik, kafu, narandžin sok, soju, i na kukuruzu uzgajanu govedinu. Brazil je deseti najveći potrošač energije u svijetu, važan proizvođač nafte i gasa, i drugi u svijetu proizvođač goriva iz etanola. Veliki udio imaju firme iz SAD, Švicarske, Japana, Francuske. U posljednje vrijeme zabilježen je veliki industrijski napredak. Svake godine se posijeku velike površine šume. Te se nove površine upotrebljavaju u poljoprivredi. Najveći dio plantaža je u vlasništvu velikih feudalaca. Veliki uticaj imaju i strane kompanije.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Strukturu stanovništva u Brazilu čini mješavina bijelih doseljenika (uglavnom portugalaca i španaca koji su izvršili kolonizaciju "nove zemlje"), crnih potomaka bivših robova koje su bijeli doseljenici dovodili kako bi ih koristili za rad na plantažama, te indijanskih plemena koje su naseljavale Brazil prije dolaska bijelih doseljenika.

Kultura[uredi | uredi izvor]

Srž brazilske kulture je izvedena iz portugalske kulture, zbog jakih kolonijalnih veza sa portugalskom imperijom. Između ostalih uticaja, portugalci su donijeli portugalski jezik, rimokatoličanstvo i kolonijalne arhitektonske stilove.

Kultura je, također pod jakim uticajem afričkih naroda, starosjedilaca i ne-portugalskih evropskih kultura i tradicija.

Brazilska književnost datira sa kraja 16. vijeka, do radova prvih portugalskih istraživača u Brazilu, ko što je Pêro Vaz de Caminha, ispunjenih opisima faune i flore, i komentarima o autohtonom stanovništvu, što je očaravalo evropske čitaoce.

Sport[uredi | uredi izvor]

Nogomet je najpopularniji sport u Brazilu. Brazilska nogometna reprezentacija je prema službenom rangiranju FIFA-e među najboljima u svijetu, i s 5 osvojenih naslova svjetskih prvaka najtrofejnija. Košarka, odbojka, automobilizam, i borilačke vještine također privlače veliku publiku. Brazilska odbojkaška reprezentacija trenutno drži naslove prvaka Svjetske lige, Svjetskog Grand Champions kupa, svjetskog prvenstva i Svjetskog kupa. Drugi sportovi sa sve brojnijim poklonicima su tenis, rukomet, plivanje i gimnastika. Varijacije nekih sportova porijeklom su iz Brazila: fudbal na plaži, futsal (dvoranski nogomet) i "footvolley" pojavili su se kao varijacije nogometa. U borilačkim vještinama, brazilci su razvili capoeiru, vale tudo, i brazilski džiju-džicu. Brazil je jedna od najuspješnijih nacija u automobilizmu, te su brazilski vozači do sada osvojili 8 naslova svjetskih prvaka u Formuli 1, 6 pobjeda na 500 milja Indianapolisa te naslove i pobjede u brojnim drugim kategorijama i prvenstvima. Brazil je bio domaćim mnogim istaknutim međunarodnim sportskim događajima, uključujući Svjetsko prvenstvo u nogometu 1950. koje će se u Brazilu održati i 2014. Automobilistička staza u São Paulu, Autódromo José Carlos Pace, domaćin je godišnje Velike nagrade Brazila. São Paulo je organizovao IV. Pan Američke igre 1963., a Rio de Janeiro XV. Pan Američke igre 2007. Godine 2009., Rio de Janeiro je odabran kao domaćin Olimpijskih igara 2016., prvih koje će se održati u Južnoj Americi.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]


Noia 64 apps locale.png Nedovršeni članak Brazil koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.


Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: