Aruba

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Aruba
Aruba
Zastava Arube Grb Arube
Zastava Grb
Himna"Aruba Dushi Tera"
Položaj Arube
Glavni grad Oranjestad
Službeni jezik holandski, papiamento
Državno uređenje  
 -  Guverner Fredis Refunjol
 -  Predsjednik vlade Nelson O. Oduber
Nezavisnost Zavisna teritorija Holandije 
Površina
 -  Ukupno 193
 -  Vode (%) neznatan
Stanovništvo
 -  Ukupno 103,484 (195.)
 -  Gustoća stanovništva 571/km2 
Valuta Arubanski florin
Vremenska zona UTC -4
Internet domena .aw
Pozivni broj +297

Aruba je ostrvo na Karibima 25 km sjeverno od Venecuele. Ona je pored Holandije i Holandskih Antila jedno od tri ravnopravna dijela. Kao i druga dva dijela Holandije, Aruba ima vlastiti ustav i svoju vladu, te uživa potpunu unutrašnju autonomiju. Glavni i najveći grad je Oranjestad.

Historija[uredi | uredi izvor]

Španci su stigli na Arubu 1499. i naselili je. 1636. su je kupili Holanđani. Tokom 19. vijeka Aruba postaje u kontekstu zlatne groznice privredno zanimljiva. Zadnje decenije 20. vijeka donose ostrvu ponovo privredni zalet razvojem turističke industrije. Aruba se službeno odvojila od Holandskih Antila, čiji su dijelovi i danas ostrva Bonaire i Curacao, i 1986 postala autonomna država unutar Holandije. Nastojanja za potpuno odvajanje od Holandije su zamrznuta na molbu države Aruba 1990.

Vlada[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Političke podjele[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Aruba je najzapadniji i najmanji od tri ABC ostrva. Pretežno je nizak, dug najviše 30 km a širok najviše 9 km. Najviše brdo je Jamanota sa 188 m. Zapadni dio ostrva obilježavaju pješčane plaže, dok na istočnom dijelu dominiraju ponekad bizarne stijene oblikovane kroz milenije uticajem vjetra i valova.

Aruba spada u Ostrva zavjetrine pa time leži izvan područja orkana. Stoga ima tokom čitave godine prekrasno sunčano vrijeme uz osvježavajuće pasate. Među najljepše strane Arube svakako spada njena izvorna vegetacija. Posebnu čar ostrvu daju bujni kaktus, biljke iz porodice aloe i prepoznatljivi obrisi drveća Divi-Divi. Uvid u vegetaciju ostrva daje nacionalni park Arikok.

Privreda[uredi | uredi izvor]

U razdoblju od 1915. do oko 1955. je na Arubi dobijanje zlata bilo najvažnija privredna grana. Drugi po veličini grad St. Nicolas se upravo u tom razdoblju razvio do te veličine. Tek 1990. se počelo s rafiniranjem nafte. Danas je to najvažnija proizvodnja na Arubi.

Ostala industrija se naslanja prije svega na duhan i proizvodnju pića.

Pored toga, na Arubi ima puno Offshore-banaka i firmi za obradu podataka. Od kada je Aruba svrstana na spisak OECDa kao porezna oaza jer su financijske strukture Arube bile pogodne za utaju poreza i "pranje novca" u velikom stilu, Vlada Arube je poduzela niz mjera da to spriječi i udovolji mjerilima OECD-a.

Poljoprivreda na Arubi nema neku značajnu ulogu, jer klima s puno sunca ali nedovoljno kiše ostavlja za sobom prilično loš kvalitet tla.

Najvažniji trgovački partneri Arube su Holandija, SAD kao i Kolumbija i Venecuela.

Turizam[uredi | uredi izvor]

Oranjestad, glavni grad Arube

Aruba se u Evropi smatra odredištem o kojem se, osim u krugovima ljubitelja, ne govori puno kako bi se izbjeglo pojavljivanje masovnog turizma. Ostrvo je pošteđeno velikih oluja (npr. uragani) i ima krasne plaže i jako ugodnu tropsku klimu. Većina turista dolazi iz SAD-a, ali su u zadnje vrijeme i turisti iz Evrope sve češći. Osim toga, područje je poznato i kao izraženo povoljno za "surfanje".

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Kultura[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons
Commons: Aruba
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: