Aruba

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Aruba
Aruba


(Zastava)	(Grb)

Službeni jezik	holandski, papiamento
Glavni grad	Oranjestad
Guverner	Fredis Refunjol
Predsjednik vlade	Nelson O. Oduber
Površina - Ukupno - % vode	na svijetu 193 neznatan%
Stanovništvo - Ukupno - Gustoća	195. na svijetu 103,484 571/km²
Nezavisnost	Zavisna teritorija Holandije
Valuta	Arubanski florin
Vremenska zona	UTC -4
Državna himna	"Aruba Dushi Tera"
Internetski nastavak	.aw
Pozivni broj	+297

Aruba je ostrvo na Karibima 25 km sjeverno od Venecuele. Ona je jedno od tri ravnopravna dijela Holandije (druga dva dijela su Holandski Antili i evropska Holandija). Kao i druga dva dijela Holandije, i Aruba ima vlastiti ustav i svoju vladu. Aruba uživa potpunu unutrašnju autonomiju. Glavni i najveći grad je Oranjestad.

[uredi] Historija

Španci su stigli na Arubu 1499. i naselili je. 1636. su je kupili Holanđani. Tokom 19. vijeka Aruba postaje u kontekstu zlatne groznice privredno zanimljiva. Zadnje decenije 20. vijeka donose ostrvu ponovo privredni zalet razvojem turističke industrije. Aruba se službeno odvojila od Holandskih Antila, čiji su dijelovi i danas ostrva Bonaire i Curacao, i 1986 postala autonomna država unutar Holandije. Nastojanja za potpuno odvajanje od Holandije su zamrznuta na molbu države Aruba 1990.

[uredi] Vlada

[uredi] Političke podjele

[uredi] Geografija

Aruba je najzapadniji i najmanji od tri ABC ostrva. Pretežno je nizak, dug najviše 30 km a širok najviše 9 km. Najviše brdo je Jamanota sa 188 m. Zapadni dio ostrva obilježavaju pješčane plaže, dok na istočnom dijelu dominiraju ponekad bizarne stijene oblikovane kroz milenije uticajem vjetra i valova.

Aruba spada u Ostrva zavjetrine pa time leži izvan područja orkana. Stoga ima tokom čitave godine prekrasno sunčano vrijeme uz osvježavajuće pasate. Među najljepše strane Arube svakako spada njena izvorna vegetacija. Posebnu čar ostrvu daju bujni kaktus, biljke iz porodice aloe i prepoznatljivi obrisi drveća Divi-Divi. Uvid u vegetaciju ostrva daje nacionalni park Arikok.

[uredi] Privreda

U razdoblju od 1915. do oko 1955. je na Arubi dobivanje zlata bilo najvažnija privredna grana. Drugi po veličini grad St. Nicolas se upravo u tom razdoblju razvio do te veličine. Tek 1990. se počelo s rafiniranjem nafte. Danas je to najvažnija proizvodnja na Arubi.

Ostala industrija se naslanja prije svega na duhan i proizvodnju pića.

Pored toga, na Arubi ima puno Offshore-banaka i firmi za obradu podataka. Od kada je Aruba svrstana na spisak OECDa kao porezna oaza jer su financijske strukture Arube bile pogodne za utaju poreza i "pranje novca" u velikom stilu, Vlada Arube je poduzela niz mjera da to spriječi i udovolji mjerilima OECD-a.

Poljoprivreda na Arubi nema neku značajnu ulogu, jer klima s puno sunca ali nedovoljno kiše ostavlja za sobom prilično loš kvalitet tla.

Najvažniji trgovački partneri Arube su Holandija, SAD kao i Kolumbija i Venecuela.

[uredi] Turizam

Oranjestad, glavni grad Arube

Aruba se u Evropi smatra odredištem o kojem se, osim u krugovima ljubitelja, ne govori puno kako bi se izbjeglo pojavljivanje masovnog turizma. Ostrvo je pošteđeno velikih oluja (npr. uragani) i ima krasne plaže i jako ugodnu tropsku klimu. Većina turista dolazi iz SAD-a, ali su u zadnje vrijeme i turisti iz Evrope sve češći. Osim toga, područje je poznato i kao izraženo povoljno za "surfanje".