Bahami

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Bahami
Commonwealth of The Bahamas
Zastava Bahama
Zastava
Himna"March On, Bahamaland"
Položaj Bahama
Glavni grad Nassau
Službeni jezik engleski
Državno uređenje  
 -  Guverner Arthur Dion Hanna
 -  Premijer Hubert Ingraham
Nezavisnost 10. juli 1973. (od Ujedinjenog Kraljevstva
Površina
 -  Ukupno 13.878 (160.)
 -  Vode (%) 28
Stanovništvo
 -  Ukupno 323.000 Procjena 2003 (177.)
 -  Gustoća stanovništva 23,27/km2 
Valuta Bahamski dolar (BSD)
Vremenska zona EST (UTC-5)
- ljeti EDT (UTC-4)
Internet domena .bs
Pozivni broj +1-242

Bahami su otočna država u Atlantskom okeanu. Obuhvata arhipelag od 700 otoka u Atlantskom okeanu, istočno od Floride i sjeverno od Kube. Glavni grad države je Nassau, koji se nalazi na otoku New Providence. Prema podacima Kraljevskih odbrambenih snaga Bahama, u sastav Bahama ulazi i 470,000 km2 vodene površine. Starosjedilačko stanovništvo je Lucayan, ogranak Arawak naroda. Iako Španci nisu nikada kolonizirali Bahame, oni su Lucayan stanovništvo prodavali u roblje na otoku Hispaniola. Intenzivno naseljavanje ovog otočja od strane stranih doseljenika je kulminiralo u periodu od 1513-1648. Dominirali su Englezi, koji su se proširili iz Bermude. Bahami su postali britanska kolonija 1718. Nakon Američkog rata za nezavisnost, hiljade robovlasnika su se naselili na Bahame sa svojim robovima, time su uspostavili plantažerski način proizvodnje na ovim otocima. Kada je Velika Britanija 1807. ukinula međunarodnu trgovinu robljem, veliki broj crnačkih robova je imigriralo sa Floride na Bahame. Bahami su i danas dio Commonwealtha, iako su 1973. izglasali nezavisnost od Ujedinjenog Kraljevstva. trenutni monarh države je kraljica Elizabeta II. Prema najznačajnijem privrednom pokazatelju, BDP-u, Bahami se ubrajaju među najbogatije države Amerike (u rangu sa SAD i Kanadom).

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Naziv Bahami je preuzet iz španskog jezika, baja mar (prev. plitko more, oseka). Ime se često povezuje i sa lokalnim nazivom Guanahani, čije značenje još uvijek nije objašnjeno.

Historija[uredi | uredi izvor]

Taino narod se doselio na južne dijelove Bahama sa Kube i Hispaniole još u 11. vijeku. Oni su na Bahamaima poznati kao Lucayani. Smatra se da je prilikom prvog dolaska Kolumba na Bahame 1492. na otocima živjelo oko 30.000 Lucayana. Veliki broj starosjedilaca je umro, nakon dolaska Španaca, ali ne od njihove surovosti prema domorocima, već od slabog imuniteta i različitih bolesti, u prvom redu boginja. Tokom 18. i 19. stoljeća Bahami su bili raj za pirate, uključujući i okrutnog Crnobradog ( Edward Teach). Kako bi uništila "Piratsku republiku", Velika Britanija je Bahame proglasila kraljevskom kolonijom 1718.g. Tokom Rata za nezavisnost SAD-a i poznate bitke kod Yorktowna u kojoj je Britanija poražena, španska flota je ušla u glavni grad Nassau i okupirala ga 1722. godine. Prema odredbama Pariskog dogovora iz 1783.g. Španija se morala povući sa Bahama. Britansko carstvo je 1. avgusta 1834.g. ukinulo ropstvo, a na Bahamima je taj proces završio i ranije, 1807.

Tokom 20. vijeka najpoznatija ličnost Bahama je bio Edward VIII, guverner Bahama od 1940-1945. (poznat kao Duke of Windsor). Poslije Drugog svjetskog rata počelo je i osamostaljivanje Bahama od britanske krune. Već pedesetih godina 20. stoljeća formiraju se prve političke stranke. Britanski parlament je otočje proglasio 1964.g. kao samoupravljajuće, sa sirom Rolandom Symonetteom kao svojim prvim premijerom. Velikoj pažnji ovog otoka doprinijet će i film, s obzirom da su na Bahamima snimana dva poznata filma, treći film Jamesa Bonda, "Thunderball" i film Beatelsa, "Help".

1973.g. Bahami su postali zvanično nezavisna država, ali kao član Commonwaealtha nacija.

Vlada i politika[uredi | uredi izvor]

Bahami su parlamentarna konstitucionalna monarhija kojom upravlja kraljica Elizabeta II, kao kraljica Bahama. Politička i pravna tradicija je jako slična onoj u Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske.

Politička moć je u rukama dvodomnog parlamenta, koji se sastoji od 38 članova donjeg doma i 16 članova Senata. Glava vlade je predsjednik, koji je lider partije, koja ima najviše članova u donjem domu.

Bahami imaju dvopartijski sistem u kojem dominira lijevičarska i desničarska stranka, s obzirom da ostale mnogobrojne stranke nisu u mogućnosti osvojiti glasove na izborima za parlamentarnu skupštinu.

Ljudska prava koja su zaštićena Ustavom su: pravo na slobodu govora, štampe, vjere, udruženja i pokreta. Iako se Bahami ne nalaze u regiji Kariba, član su Karipske zajednice.

Administracija[uredi | uredi izvor]

Okruzi, tj. distrikti Bahama imaju sistem lokalne samouprave svugdje, osim u Nju Providensu (u kojem živi oko 70% populacije Bahama) kojim upravlja direktno centralna vlada. Ukupno postoji 38 distrikta u kojima se izbori održavaju svakih pet godina.

Vojska[uredi | uredi izvor]

Bahami nemaju svoju vojsku niti zračne snage. Vojska ove države je uključena u okvir Kraljevskih odbrambenih snaga Bahama (engl. RBDF- Royal Bahamas Defence Force). RBDF ima zadatak da brani Bahame, čuva njihov integritet, zaustavi trafiku drogom, ilegalna useljavanja, očuva resurse itd. u skladu sa zakonom. RBDF je nastao 31. marta 1980.

Zastava[uredi | uredi izvor]

Nacionalna zastava Bahama
Grb Bahama

Glavna stranica: Zastava Bahama

Boje i dizajn zastave Bahama simboliziraju sliku i ljude ove države; dizajn označava prirodno okruženje (sunce, pijesak i more) te ekonomski i društveni razvitak. zastava se sastoji iz crnog jednakostraničnog trougla na pozadini koja se sastoji iz tri jednake pruge. Srednja je zlatne boje, a dvije vanjske su submarinsko-plave.

Jaka crna boja predstavlja snagu ujedinjenih ljudi. trokut okrenut prema tijelu zastave simbolizira odlučnost bahamskog naroda u njegovom procesu nezavisnosti. Boje pozadine simboliziraju more i pijesak.

Grb[uredi | uredi izvor]

Glavna stranica: Grb Bahama

Grb Bahama opisuje ljude ovog otočja. Bahamski grb sadrži štit sa nacionalnim simbolima u sredini. Štit drže marlin i flamingo, s obzirom da su oni nacionalne životinje Bahama. Flamingo stoji na zemlji, dok je marlin na moru. To ukazuje na geografiju države.

Na vrhu štita je školjka, što predstavlja različiti morski svijet bahamskih otoka. Školjka se nalazi na kacigi. U samom centru štita je brod Kristofora Kolumba-Santa Maria, koja pliva ispod sunca. Na dnu štita je na transparentu ispisan i moto Bahama "Forward, Upward, Onward Together." (prev. Zajedno, naprijed, više i dalje)

Geografija[uredi | uredi izvor]

Država leži između  20° i 28° sjeverne geografske širine, i 72° i 80° zapadne geografske dužine. 1864. godine, guverner Bahama je izjavio da se u sklopu kolonije nalazi 29 otoka, 661 koraljni greben i 2,387 stijena.

Bimini je najbliži otok SAD-u. Ovaj otok je poznat i kao kapija Bahama. Inagua je najjugoistočniji otok. Androsov otok je najveći površinom. Među ostalim poznatim otocima ubrajaju se: Eleuthera, Cat Island (Mačiji otok), Long Island (Dugi otok), San Salvador Island (Otok svetog spasa), Exuma, Mayaguana... Glavni grad, Nassau se nalazi na otoku New Providence.

Svi otoci su niski i ravni, sa nadmorskom visinom koja rijetko prelazi 20 m. Najviša tačka države je Mt. Alvernia (raniji naziv- Como Hill) na Cat Islandu, s visionom od 63 m.

Klima i vegetacija[uredi | uredi izvor]

Bahami pripadaju tropskom savanskom klimatu prema Kepenovoj klasifikaciji klima, ili međunarodono poznato kao skupina Aw. Nikada nije zabilježena neka hladnoća niti smrzavanje od niskih temperatura. Razlog ove klime leži u geografskom položaju države. Karipska regija i isturenost prema Atlantiku. Jedan od najznačajnijih faktora klime Bahama je topla Golfksa morska struja koja zapljuskuje obale otoka. Kao u većem dijelu tropskih klimata, pa tako i na Bahamima, sezonske kiše uvijek prati sunčano vrijeme, a ljeto je najsušnije godišnje doba. Bahami su najduži period sušni i sunčani i u prosijeku imaju oko 3000 sati sunčanog vremena godišnje. Razlika između najtoplijeg i najhladnijeg mjeseca je svega 5 °C. Bahami su česta meta brojnih tropskih oluja i uragana. 1992. god. uragan Andrew prešao je preko sjevernih otoka, a uragan Floyd je 1999.g. prešao preko istočnih otoka Bahama.

Prosječne mjesečne temperature
Januar

23°C

Februar

23°C

Mart

24°C

April

26°C

Maj

27°C

Juni

28°C

Juli

28°C

Avgust

28°C

Septembar

28°C

Oktobar

27°C

Novembar

26°C

Decembar

24°C

Privreda[uredi | uredi izvor]

Bahami zavise od turizma, kao glavne privredne aktivnosti. Usluge u turizmu zapošljavaju oko polovinu radno aktivnog stanovništva. Turizam ostvaruje i oko 60% BDP-a. 2012. godine Bahame je posjetilo oko 5.8 miliona posjetitelja. Druga najznačajnija djelatnost je bankarstvo, odnosno financijske usluge, koje ostvaruju oko 15% BDP-a. Bahami imaju jedan od najviših brutosruštvenih proizvoda po glavi stanovnika u Americi. BDP iznosi preko $23,000.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Na Bahamima živi 382,825 stanovnika, od čega je 25,9% malđe od 14 godina. 67,2% stanovništva je zrelo, tj. između 15-64 godine, a samo 6,9% je starog stanovništva koje ima preko 65 godina. Prema podacima iz 2010.g. stopa rasta stanovništva je 0,925%. Natalitet je iznosio 17,81‰, a mortalitet 9,35‰. Bahami su migracijama gubili stanovništvo. Tako da je stepen migracije iznosio -2,13‰. Prosječna dužina života je bila 69,87 godina, i to za žene 73.49, a za muškarce 66.32. Stepen fertilnosti je 2.0 djeteta po jednoj ženi.

Etničke skupine[uredi | uredi izvor]

Na Bahamima živi više etničkih skupina. Afrobahamsko stanovništvo svoje korijene vuče iz Zapadne Afrike. Prvo crnačko stanovništvo na otočju su bili robovi koji su se oslobodili ropstva i došli sa bermudskog otoka. Danas je afrobahamsko stanovništvo dominantno na otoku i čini 85% ukupne populacije.

Prema popisu stanovništva iz 2010.g. na Bahamima je živjelo ukupno 16,598 pripadnika bijele rase. Evrobahamskog stanovništva je bilo 38,000. Evrobahamsko stanovništvo vodi porijeklo od engleskih puritana i američkih lojalista koji su se doselili u periodu tokom Rata za nezavisnost. Danas evropeidi čine 12% populacije. Na samom početku 20. stoljeća nekoliko Grka se doselilo kako bi doprinijeli razvoju industrije. Oni su razvili svoju malobrojnu ali razvijenu grčko-bahamsku kulturu. Danas na Bahamima živi manje od 1% Grka.

U etničkom smislu ovdje živi 85% afrikanaca, 12% evropeida, 3% azijata i latinoamerikanaca. U religijskom smislu, otok je homogen , jer dominiraju hrišćani. Baptista je oko 35,4%, anglikanaca 15,1%, rimokatolika 13.5%...

Zvanični jezik otočja je engleski, koji pričaju bahamskim dijalektom. 98,2% stanovništva je pismeno, prema podacima iz 1995.g.

Najveći gradovi Bahama[uredi | uredi izvor]

1 Nassau New Providence 238 132
2 Freeport Grand Bahama 47 085
3 West End Grand Bahama 13 004
4 Coopers Town Abaco 9 069
5 Marsh Harbour Abaco 5 728
6 Freetown Eleuthera 4 222
7 High Rock Grand Bahama 3 827
8 Andros Town Andros Island 2 318
9 Spanish Wells Eleuthera 1 805
10 Clarence Town Long Island 1 705

Sport[uredi | uredi izvor]

Sport je prepoznatljiv znak bahamske kulture. Nacionalni sport je jedrenje. Bahamski

Kultura[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: