Nigerija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Savezna Republika Nigerija
Federal Republic of Nigeria
Zastava {{{ime_genitiv}}} Grb {{{ime_genitiv}}}
Zastava Grb
Himna"Arise O Compatriots, Nigeria's Call Obey"
Glavni grad Abuja
Službeni jezik engleski
Državno uređenje  
 -  Predsjednik Goodluck Jonathan
 -  Potpredsjednik Namadi Sambo
Nezavisnost Od Ujedinjenog Kraljevstva 1. oktobra 1960
Površina
 -  Ukupno 923.768 (31.)
 -  Vode (%) 1,4
Stanovništvo
 -  Ukupno 166.629.000 (7.)
 -  Gustoća stanovništva 174/km2 
Valuta Naira (100 koboa)
Vremenska zona UTC +1
Internet domena .ng
Pozivni broj 234

Nigerija, službeno Federalna Republika Nigerija je država u Zapadnoj Africi. Sastoji se od 36 federalnih država i glavnog grada Abuje. Nalazi se na zapadu Afrike. Nezavisna je od 1960 godine. Graniči sa Nigerom, Kamerunom, Čadom, Beninom. Pozicionirana je na Gvinejskom zalivu. Ime je dobila po rijeci Niger. Zemlju čine dvije velike vjerske grupe koje se često sukobljavaju: Muslimani na Sjeveru i Kršćani na Jugu. Zemlja je sa daleko najviše stanovnika u Africi, dvostruko više od Egipta. Smatra se najperspektivnijom ekonomijom Afrike, a svoj brzi rast može zahvaliti eksploataciji nafte i svojim rudnim bogatstvima. Također je članica Commonwealtha.

Historija[uredi | uredi izvor]

Bila je Engleska kolonija. Nezavisna od 1960, a republika od 1963. Građanski rat je trajao do 1970., koji je počeo kad se južni dio Nigerije(Biafra) htio odvojiti.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Najbrojnija vjerska zajednica u zemlji su muslimani (50.4%), potom slijede kršćani (48.2%) od toga 12% Katolici, 26% Protestanti, 9% Afrički kršćani i 2% Kopti, dok su ostatak pripadnici domaćih vjera. GDP(PPP) 2400 USD, a nominalni GDP 1600 USD[1].
Pismenost (2003.): muškarci 74%, žene 59%
Udio gradskog stanovništva: 51% Gotovo polovina stanovnika je zaposlena u sekundarnim djelatnostima (građevinarstvo, rudarstvo...)

Geografija[uredi | uredi izvor]

Izlazi na Atlantski okean. Reljef uz okean čine nizije te u unutrašnjosti a na sjeveru planine (najviši vrh Chappal Waddi 2419 m). Planine se nalaze i na istoku (Adamove planine).Nigerija je najnaseljenija afrička država. Stanovništvo čini više od 250 etničkih grupa. Među njima su najbrojniji Hausa 29% na sjeveru te Fulani 11% i Kanuri 4%. Na jugozapadu Iruba 20 %, a na jugoistoku Igbo 18% te Idžo, Tvi i drugi. Polovina stanovnika su muslimani koji su u većini na sjeveru i zapadu. Oko 40% su kršćani, među kojima su dominantni katolici i anglikanci su u većini na jugu zemlje.

Graniči s Kamerunom (1690 km), Nigerom (1497 km), Beninom (773 km), Čadom (87 km). Dužina obale je 853 km. Najveće rijeke su Niger i Benue koje tvore deltu Nigera, jednu od najvećih riječnih delti na svijetu. Gradovi s više od milion stanovnika su:

Privreda[uredi | uredi izvor]

Nigerija je dvanaesti najveći proizvođač nafte na svijetu, 8. izvoznik i 10. po rezervama. Nafta čini približno polovinu nigerijskog GDP-a. Nigerija je čak preko drugih zemalja, poput Rusije i Kine poslala četiri satelita u svemir, od kojih je jedan još uvijek operativan. Posjeduje i izrazita rudna bogatstva koja se slabo koriste. Poljoprivreda sve više gubi na značaju. Poljoprivredni resursi: kikiriki, palmino ulje, kahva, proso, kukuruz, kakao, agrumi. Industrija: mašinska, obojena metalurgija, rafinerija nafte, hemijska, drvna, obuće, tekstilna. Rude: nafta, boksit, azbest, kameni ugalj, olovo, zlato. Država pokazuje sve veći interes za upravljanje svojim prirodnim resursima i zaštitu od pretjeranog uticaja stranog kapitala.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

  1. * Biafra
  2. * Abon jezik
  3. * Republika Benin (1967)

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ http://data.worldbank.org/data-catalog/GDP-ranking-table

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: