Nigerija
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
|
|
|
|
|
|||||||||||||||||||||||||||||||
Nalazi se na zapadu Afrike. Nezavisna od 1960 godine. Površina 924.000 km², 129 miliona stanovnika. Glavni grad Abuja, ostali Ibadan, Orbomošo, Harkurt, Kandua, Ileša. Graniči sa Nigerom, Kamerunom, Čadom, Beninom. Vrijeme SE, novac "nairu". Turizam u razvijanju.
Sadržaj |
[uredi] Historija
Bila je Engleska kolonija. Nezavisna od 1960, a republika od 1963. Građanski rat je trajao do 1970., koji je počeo kad se južni dio Nigerije htio odvojiti. Imala je nekoliko državnih udara. Članica je komonvelta.
[uredi] Stanovništvo
Najbrojnija vjerska zajednica u zemlji su kršćani (49%) od toga 12% Katolici, 26% Protestanti, 9% Afrički kršćani i 2% Kopti, muslimani (45%) i ostatak su pripadnici domaćih vjera.
[uredi] Vlada
U svojoj historiji imala je više udara. Politički partije: Nacionalna partija Nigerije, Nigerijska narodna partija, Partija jedinstva Nigerije, ...
[uredi] Političke podjele
Sastoji se iz 19 federativnih država i glavnog grada.
[uredi] Geografija
Izlazi na Atlanski okean. Reljef uz okean nizije te u unutrašnjosti a na sjeveru planine (najviši vrh Džos 2010 m). Planine se nalaze i na istoku (Adamove planine). Klima tropska te stepska uglavnom na sjeveru. Nigerija je najnaseljenija afrička država. Stanovništvo čini oko 100 etničkih grupa. Među njima su najbrojniji Hausa 29% na sjeveru uz njih i Fulani 11%i Kanuri 4%. Na jugozapadu Jruba 20 % na jugoistoku Igbo 18% te Idžo, Tvi i drugi. Skoro polovina stanovnika su muslimani koji su u večini na sjeveru i zapadu. Oko 40% su kršćani, među njima su dominantni katolici i anglikanci su u većini na jugu zemlje.
[uredi] Privreda
Ima veliki uticaj stranog kapitala, ali sve više pokušava zakonima da održava barem određeni udjeo. Imaju veliko rudno blago. Sve više opada poljoprivreda. Poljoprivredni resursi: kikiriki, uljne palme, kahva, proso, kukuruz, slatki krompir, paradajz. Industrija: mašinska, obojena metalurgija, rafinerija nafte, hemijska, drvna, obuće, tekstilna... Rude: nafta, boksit, azbest, kameni ugalj, olovo, zlato. Za idustriju kao i za rude sve veći uticaj želi imatidržava kako bi "zaštitila ih" od stranog kapitala.
[uredi] Kultura
[uredi] Relevatni članci
[uredi] Vanjski linkovi
Alžir • Angola • Benin • Bocvana • Burkina Faso • Burundi • Centralnoafrička Republika • Čad • Džibuti • Egipat1) • Ekvatorijalna Gvineja • Eritreja • Etiopija • Gabon • Gambija • Gana • Gvineja • Gvineja Bisau • Južnoafrička Republika • Kamerun • Kenija • Komori • Demokratska Republika Kongo • Republika Kongo • Lesoto • Liberija • Libija • Madagaskar • Malavi • Mali • Mauricijus • Mauritanija • Maroko • Mozambik • Namibija • Niger • Nigerija • Obala Slonovače • Ruanda • Sejšeli • Senegal • Sijera Leone • Somalija • Sudan • Svazi • Sao Tome i Principe • Tanzanija • Togo • Tunis • Uganda • Zambija • Zelenortska Ostrva • Zimbabve
Teritorije i nepriznate države:
Ceuta (Španija) • Južni Sudan • Kanarska ostrva (Španija) • Madeira ostrva (Portugal) • Mayotte (Francuska) • Melilla (Španija) • Reunion (Francuska) • Somaliland • Sveta Helena (Velika Britanija) • Zapadna Sahara • Zanzibar (Tanzanija)
1)Smatrani i dijelom Azije.


