Sudan

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Preferences-system.svg Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Gnome-edit-clear.svg Ovaj članak zahtijeva čišćenje.
Molimo vas, pomozite unaprijediti članak pišući ili ispravljajući ga u enciklopedijskom stilu.
Crystal Clear action spellcheck.png Moguće je da ovaj članak ne poštuje standarde Wikipedije na bosanskom jeziku
kao što su upotreba afrikata, pravopis, pisanje riječi u skladu sa standardima, te način pisanja članaka.
Republika Sudan
جمهورية السودان (ar)
Jumhūrīyat al Sūdān
Republic of Sudan (en)
Zastava Sudana  Sudana
Zastava
Uzrečicaالنصر لنا
(bs: Pobjeda je naša)
Himnaنحن جند لله جند الوطن
Nahnu Jund Allah Jund Al-watan
Položaj Sudana
Glavni grad Kartum
15°38′S 32°32′I / 15.633, 32.533
Najveći grad Kartum
Službeni jezik Arapski, Engleski
Državno uređenje Federacija
 -  Predsjednik Omar al-Bashir
 -  Podpredsjednik Ali Osman Taha
Nezavisnost od Anglo-egipatski Sudan 
 -  Priznato 1. januar 1956 
Površina
 -  Ukupno 1 886 068 km2 (16.)
 -  Vode (%) -
Stanovništvo
 -  Ukupno (2008) 30 894 000 (40.)
 -  Gustoća stanovništva 16,4/km2 
Valuta Sudanska funta (SDG)
Vremenska zona UTC +3
Topografija
 -  Najviša tačka Kinyeti
3 187 m. i. m.
 -  Najveća rijeka Nil
? km
Internet domena .sd
Pozivni broj 249

Sudan je država u sjeveroistočnoj Africi, po površini treća na kontinentu. Na sjeveroistoku izlazi 853 km dugom obalom na Crveno more, a graniči sa sljedećim zemljama:

Historija[uredi | uredi izvor]

Poznata je po svojoj antičkoj historiji, s obzirom da je bila u sastavu Starog Egipta. Sjeverni dio je poznat kao Nubija. Vladali su turci, postojale su feudalne države, bio je pod interesnom sferom Francuza i Engleza. Pružali su otpore Englezima. Ustanak 1881-1898 uspješno su ratovali s Englezima,ali je ipak došla do premoći Engleska.Bile su posljie toga određene pobune.Do 1956 bio dominion pod kontrolom Egipta(a on pod Englezima).Postali su nezavisni 1956.Poslije toga bilwe su mnoge promjene vlasti.Godine ¸1985 došla je na vlast grupa oficira. Sudan je imao mnoge probleme na jugu te je od 2004 ono pod pokroviteljstvom OUN. Razlozi su bili nacionalni.

Vlada[uredi | uredi izvor]

Od nezavisnosti, Sudanom su uglavnom vladali vojni oficiri koji su na vlast dolazili državnim udarima. Godine 2003. sukobile su se provladine paravojne snage Janjaweed i nearapski islamski gerilci u istočnoj pokrajini Darfur.

Dana 9. januara 2005. u Najrobiju je potpisan mirovni sporazum. Time je okončan građanski rat koji je trajao 21 godinu. Po odredbama ovog sporazuma, jug je stekao autonomiju, a poslije 6 godina bi se organizovao referendum o samoopredjeljenju. Novi ustav je usvojen jula iste godine. Stvorena je vlada nacionalnog jedinstva.

Omar al-Bashir je kandidat na narednim predsjedničkim izborima 2010. godine, što će biti prvi slobodni izbori sa učešćem više političkih stranaka u zadnjih devet godina [1][2] Njegov politički rival je potpredsjednik Salva Kiir Mayardit, vođa SPLA i trenutni predsjednik autonomne regije Južni Sudan [3].

Političke podjele[uredi | uredi izvor]

Sastoji se od 18 pokrajina, od kojih 3 čine posebnu cijelinu na jugu. U Sudanu se trenutno odvija više nasilnih sukoba između centralne vlasti i pojedinih pobunjeničkih grupa i regiona.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Nalazi se na sjeveroistoku Afrike. Najveći dio zemlje zauzima visoravan (300 do 1000 m) koju u smjeru sjever-jug presijeca dolina rijeke Nil koja nastaje kod Kartuma spajanjem Bijelog i Plavog Nila. Sve sudanske rijeke pripadaju slivu Nila i koriste se za navodnjavanje, plovidbu i kao izvor hidroenergije.

Na sjeveru zemlje nalaze se Libijska i Nubijska pustinja, gotovo bez biljnog pokrivača. Na jugu se prostiru savane i tropske močvare, a na istoku, zapadu i krajnjem jugu planine. Najviša tačka zemlje je 3187 m visoki Kinyeti.

Klima je na jugu tropska, a na sjeveru vruća pustinjska. Glavni ekološki problemi su erozija tla i dezertifikacija.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Sudanska se ekonomija još uvijek velikim dijelom temelji na poljoprivredi (80% zaposlenih i 40% BDP-a), ali u posljednjih nekoliko godina bilježi rast lake industrije, a pozitivim privrednim trendovima doprinosi i nedavno započeta proizvodnja nafte zahvaljujući kojoj je zemlja 1999. prvi put zabilježila višak u trgovinskoj razmjeni s inostranstvom. Glavni faktori koji ograničavaju rast privrede su česte suše i nestabilnost zbog građanskog rata.

BDP je za 2004. procijenjen na 1900 $ po stanovniku (mjereno po PPP-u).

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema popisu iz 1981. broj stanovnika iznosio je 21 milion. Zbog građanskog rata popisi od tada nisu provođeni, a prema procjenama iz 2003. Sudan je imao 38 miliona stanovnika. Stanovništvo brzo raste u širem području glavnoga grada Kartuma (Kartum-Omdurman-Sjeverni Kartum) u kojem živi od 6–7 miliona ljudi, uključujući i 2 miliona izbjeglica iz područja na jugu zemlje zahvaćenih sukobima i poljoprivrednih zona pogođenih sušom.

Sudan je snažno obilježen prisutnošću dviju različitih kulturnih tradicija – arapske na sjeveru i afričke na jugu. Unutar svake od njih postoje stotine etničkih, plemenskih i jezičnih grupa što iznimno otežava efikasnu međusobnu saradnju.

Veći dio zemlje zauzimaju sjeverne pokrajine u kojima se nalazi i većina urbanih središta. Stanovništvo je ondje uglavnom muslimansko, a uz arapski govore se i mnogi domaći jezici.

Na jugu i zapadu stanovništvo pripada tradicionalnim domaćim vjerovanjima ili kršćanstvu. Građanski rat koji se na ovom području vodi s kraćim prekidima od sticanja nezavisnosti 1956. uzrokovao je privrednu i demografsku katastrofu.

Veći dio stanovništva koncentrisan je u dolini Nila i dolinama njegovih pritoka. Osobito je velika gustina naseljenosti u glavnom pamučnom području zemlje, sjevernom dijelu međuriječja Bijelog i Plavog Nila. Pustinjski predjeli na sjeveru i sjeverozapadu gotovo su nenaseljeni.

Osim aglomeracije glavnog grada veličinom se ističe i Port Sudan na obali Crvenog mora.

Kultura[uredi | uredi izvor]

Kultura je ranije bila veoma razvijena. Na sjeveru postoje piramide koje su više strmaste nego egipatske. Također južni je dio imao određene veze s Bizantijom. Pjesništvo i književnost su se razvijali s nadolazećim uticajima arapske kulture. Kultura je također bila inspirisana ustancima i ratovima. Poslije Drugog svjetskog rata dolazi do razvoja moderne književnosti. Godine 1910. napisana je prva Sudanska drama.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Južni Sudan

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Reference[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: