Ateizam

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Ambox warning blue construction.svg Trenutno se vrše izmjene na članku.
Kao znak dobre volje, suzdržite se od mijenjanja članka dok je prikazano obavještenje kako bi se izbjegla kolizija s trenutnim izmjenama.

Ateizam je, u širem smislu, odbacivanje vjerovanja u postojanje jednog ili više božanstava.[1][2] U užem smislu, ateizam je stav da ne postoje božanstva.[3][4][5][6][7] Ateizam je u suprotnosti sa teizmom,[8][9] koji u svom najširem obliku, zastupa uvjerenje u postojanje bar jednog božanstva.[9][10][11]

Termin "ateizam" potječe od grčke riječi ἄθεος (odnosno "atheos"), što je u prijevodu bezbožništvo. Prvenstveno se koristio kao pežorativan termin za osobe koje su odbacivale vjerovanje u božanstva u odnosnu na opće vjerovanje u njihova postojanja u to vrijeme.[12] Uže značenje termina se javilo pojavom slobodoumlja, naučnog skepticizma i sve većoj kritici religije. Prve osobe koje su se izjasnile kao "ateiste" su se javile u 18. vijeku. Neke drevne a i moderne religije se smatraju ateističnim pošto se u njima ne javlja lik božanstava mada se i dalje javljaju stvorenja slična božanstvima.

Razlozi za nevjerovanje su mnogobrojni, te zavise od toga da li je pristup kritike filozofske, društvene ili historijske prirode. Među njima su nedostatak materijalnih dokaza,[13][14] problem zla, argument nedosljednih otkrivenja, odbijanje pojmova koji se ne mogu falsificirati i argument nevjerovanja.[13][15] Iako pojedini ateisti koriste sekularnu filozofiju,[16][17] ne postoji jedna ideologija ili princip ponašanja koji svi ateisti (treba da) slijede.[18] Mnogi se ateisti koriste teorijom Ockhamove oštrica kako bi gledali na svijet, te samim tim filozoški teret dokazivanja ne pripada ateistima, te oni ne trebaju da opovrgnu božanstva, već je do teističara da pruže racionalne činjenice i argumente za vjerovanje.[19]

Radi raznolikosti u vidu nivoa ateizma, teško je definirati koliko je tačno ljudi ateistično.[20] Gallup International je sproveo nekoliko međunarodnih istraživanja po ovom pitanju. Njihova anketa iz 2015. godine je ispitala 64.000 osoba od kojih je 11% osoba naglasilo da su "uvjereni ateisti" dok je anketa iz 2012. godine pokazala znatno veći postotak od 13% osoba koji su bili "uvjereni ateisti", odnosno osobe koje nemaju sumlje u nepostojanje božanstava.[21][22] Starija BBC-jeva anketa iz 2004. godine je navela da je 8% svjetskog stanovništva ateistično.[23] Drugi prosjeci su pokazali da ateisti čine 2% svjetskog stanovništva dok se taj broj penje za 12% ako se uključe ireligiozne osobe.[24] Sudeći po drugim anketama, stopa ateizma je najveća u zapadnom svijetu, mada i tu cifre mogu znatno varirati. Na primjer, stopa ateizma je 4% u SAD-u,[25] dok je 28% u Kanadi.[26] Prema seriji istraživanja Eurobarometra u Evropskoj uniji, ustanovljeno je da 20% stanovnika Evropske unije ne vjeruje u "bilo kakvu duhovnu silu ili Boga".[27]

Vrste ateizma[uredi | uredi izvor]

  • Slab ateizam, također poznat kao implicitni ili negativni ateizam, je stanje nepostojanja vjerovanja u božanstvo.
  • Čvrst ateizam, poznat kao eksplicitni ili pozitivni ateizam, je vjerovanje da božanstvo ne postoji.

Razlozi za nevjerovanje[uredi | uredi izvor]

Ljudi postaju ateisti zbog mnogih razloga, poput:

  • Nedovoljan dokaz da bi se podržala bilo koja religija
  • Stav da religija nema smisla
  • Pripadali su jednoj religiji, ali su izgubili vjeru u istu
  • Život u nereligioznoj kulturi
  • Religija ih ne interesuje
  • Religija nema svrhe u njihovim životima [28]

Historija ateizma[uredi | uredi izvor]

Termin se često primjenjuje na one sa odsustvom vjere u narodne bogove. To je bio slučaj s Anaksagorom, koji je smatrao da je vjerovatnije da je Sunce kamen nego bog. Otprilike u isto vrijeme, Buda je smatrao da je nepostojanost svih stvari inkompatibilna s postojanom, nepromjenljivom prirodom koja se pripisuje božanskim bićima. Sokrat je bio optužen da ne vjeruje u državne bogove, Teodor Bezbožnik je bio protjeran iz svog grada zbog nevjerovanja u bilo koje božanstvo, a Spinoza, čiji je bog u krajnjoj liniji bio identičan sa svijetom, optužen je za panteizam. Panteisti su često bili svrstavani u istu grupu sa ateistima zbog „čudnovatosti" njihovog pogleda na božansko.

S druge strane, postoji duga tradicija onih koji su vjerovali da religija počiva na sujevjerju. Ova se tradicija proteže od Heraklita i Ksenofana, preko Mesliera, Feuerbacha i Marxa, do Freuda, koji je izvor religije nalazio u grupnoj neurozi. Mesliera je iznio mišljenje da je religija sredstvo za kontroliranje masa, a slična ideja implicitno je prisutna i u marksističkoj misli.

Nezavisno od ovih, emocijama nabijenih stanovišta, ostaje činjenica da filozofija materijalizma ne zahtjeva Boga, i da ta tradicija ima dugu historiju i na Istoku i na Zapadu.

Ateistički stav prisutan je i u jednoj struji voluntarističke i egzistencijalističke filozofije koja polazi od Schopenhauera, i preko Nietzschea nas dovodi do Sartre. Neki nalaze elemente ateizma čak i kod Tillicha, koji je na Boga gledao kao na moć samog Bića, ali se njegovo učenje možda može posmatrati i kao blisko panteizmu. Skorašnja teologija smrti Boga polazi od filozofa iz ove grupe.

Sidney Hook se zalagao za „ateizam otvorenog duha", koji garantuje slobodu religijskog vjerovanja.

Njemačka rasprava o ateizmu, (Atheismusstreit) koja je na univerzitetu u Jeni vođena povodom Fichteovih gledišta, okončana je njegovim otpuštanjem s univerziteta.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom eb2011-atheism
  2. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom encyc-philosophy
  3. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom RoweRoutledge
  4. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom encyc-unbelief-def-issues
  5. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom oxdicphil
  6. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom religioustolerance
  7. ^ "Atheism". Oxford Dictionaries. Oxford University Press. Pristupljeno 17. 5. 2015. 
  8. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom reldef
  9. ^ a b Oxford English Dictionary (2nd iz.). 1989. Belief in a deity, or deities, as opposed to atheism 
  10. ^ "Merriam-Webster Online Dictionary". Arhivirano od originala, 14. 5. 2011. Pristupljeno 17. 5. 2015. ...belief in the existence of a god or gods... 
  11. ^ Smart, J. J. C., "Atheism and Agnosticism", The Stanford Encyclopedia of Philosophy (Spring 2013 Edition), Edward N. Zalta (ed.), URL = http://plato.stanford.edu/archives/spr2013/entries/atheism-agnosticism/
  12. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom drachmann
  13. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom logical
  14. ^ Shook, John R. "Skepticism about the Supernatural". Pristupljeno 17. 5. 2015. 
  15. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Drange-1996
  16. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom honderich
  17. ^ Fales, Evan. Naturalism and Physicalism,  u Martin 2006, str. 122–131.
  18. ^ Baggini 2003, str. 3–4.
  19. ^ Stenger 2007, str. 17–18, citing Parsons, Keith M. (1989). God and the Burden of Proof: Plantinga, Swinburne, and the Analytical Defense of Theism. Amherst, New York: Prometheus Books. ISBN 978-0-87975-551-5. 
  20. ^ Zuckerman, Phil (2007). Martin, Michael T, ur. The Cambridge Companion to Atheism. Cambridge, England: Cambridge University Press. str. 56. ISBN 978-0-521-60367-6. OL 22379448M. Pristupljeno 17. 5. 2015. 
  21. ^ "Religiosity and Atheism Index". Zurich: WIN/GIA. 27. 7. 2012. Pristupljeno 17. 5. 2015. 
  22. ^ "New Survey Shows the World's Most and Least Religious Places". NPR. 13. 4. 2015. Pristupljeno 17. 5. 2015. 
  23. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom BBC-2004-demographics
  24. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom eb2007-demographics
  25. ^ "Religious Views and Beliefs Vary Greatly by Country, According to the Latest Financial Times/Harris Poll". Financial Times/Harris Interactive. 20. 12. 2006. Pristupljeno 17. 5. 2015. 
  26. ^ http://www.pitzer.edu/academics/faculty/zuckerman/Zuckerman_on_Atheism.pdf
  27. ^ Social values, Science and Technology (PDF). Directorate General Research, European Union. 2010. str. 207. Arhivirano od originala, 30. 4. 2011. Pristupljeno 17. 5. 2015. 
  28. ^ http://www.bbc.co.uk/religion/religions/atheism/ataglance/glance.shtml

</references>
Religious syms.svg Nedovršeni članak Ateizam koji govori o religiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: