Sigmund Freud

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Sigmund Freud
Example alt text
Osnivač psihoanalize
Rođenje 6. maj 1856.
Freiberg (danas Příbor, Češka), Moravska
Smrt 23. septembar 1939.
London, Engleska

Sigmund Freud (Sigismund Schlomo Freud, 6. maj 1856, Freiberg, Moravska, (danas Příbor) Austro-Ugarska - 23. septembar 1939, London), austrijski neurolog i osnivač psihoanalize.

Djetinjstvo i školovanje[uredi | uredi izvor]

Rođen je 6. maja 1856. godine u mjestu Freiberg u Moravskoj (mjesto se danas zove Pribor, a nalazi se u Češkoj) kao Sigismund Schlomo Freud. Sigmund je imao dva polubrata i šestoro mlađe braće i sestara.

1860 s roditeljima se seli u Beč, jer očev posao trgovine vunom više nije bio isplativ.

Još dok je bio dijete roditelji su uočili kako je mali Sigmund izrazito bistro dijete te je stoga uživao i poseban status unutar obitelji. Iako su živjeli u malenom stanu sa sedmero djece, Sigmund je imao vlastitu sobu i uljnu svjetiljku, dok su ostala djeca u obitelji za rasvjetu pri učenju koristila svijeće.

Kao dijete maštao je o tome da postane general ili ministar, ali kako je bio Jevrej nije mu bilo dopušteno baviti se bilo kakvim zanimanjem osim medicinskog i pravnog. To ga nije spriječavali da nauči govoriti francuski, engleski, italijanski i španski jezik, te da se posveti proučavanju djela poznatih pisaca i filozofa posebice djela Nietzschea, Hegela, Shakespearea i Kanta.

1873 počinje studij medicine u Beču. Tu upoznaje i sestrinu prijateljicu Marthu Bernays s kojom će se kasnije oženiti.

Godine 1877. mjenja ime Sigismund Schlomo Freud u Sigmund Freud. O njegovoj mladosti malo se zna jer je u dva navrata uništavao spise na osnovu kojih bi se moglo doznati više. Prvi puta je to učinio 1885. godine, a 1907. po drugi puta. Spisi koji su nastali kasnije bili su pohranjeni i brižno čuvani u Freudovu arhivu koji je bio dostupan samo njegovu osobnom životopiscu Ernestu Jonesu te nekolicini psihoanalitičara koji su mu bili bliski.

Život i rad[uredi | uredi izvor]

Nakon završetka školovanja 1881. prihvaća radno mejsto u Institutu za cerebralnu anatomiju gdje radi istraživanja uspoređujući mozgove odraslih ljudi i fetusa. Nekoliko godina kasnije radi studiju o kokainu te 1884. godine otrkiva njegova analgetska svojstva i iskušava ga na sebi. Naredna 1885. godina biva značajna za Freudovu karijeru. Tada je pozvan da proboravi četiri mjeseca u Parizu i radi s jednim od najpoznatijih neurlogoa toga vremena Jeanom Charcotom koji je istraživao uzroke i terapiju histerije putem hipnoze.

Godine 1886. vraća se iz Pariza u Beč i otvara privatnu praksu. Otvorivši privatnu praksu Freud se posvećuje oboljelima od histerije koje - što je u to doba bilo uobičajeno - liječi elektroterapijom i hipnozom. Kasnije će odustati od hipnoze te primijeniti metodu slobodnih asocijacija i analizi snova. Njegove teorije i tretman pacijenata bile su, a i danas ima dosta spora o tome, kontroverzne.

U oktobar 1886. Freud stupa u brak s Marthom Bernays s kojom će imati šestero djece. Između ostalog i kćerku Annu Freud koja će kasnije postati ugledna psihoanalitičarka na polju dječije psihologije.

1889 Freud odlazi u Nancy gdje posječuje Hippolyita Bernheima, koji u to vrijeme eksperimentiše sa hipnozom. Iz tih eksperimenata Freud donosi zaključak o postojanju podsvjesti.

Zajedno sa Josefom Breuerom istražuje fenomene histerije. Iz tog rada proizilazi njihova zajednička knjiga "Studije na području histerije" 1895 u kojoj postavljaju hipotezu da simptomi histerije proizlaze iz potisnutih sjećanja i traumatskih događaja.

Poučen iskusustvima zajedničkih istraživanja, Freud zastupa stajalište da je uzrok histerije seksualne prirode i tada razvija dio onog što će kasnije postati poznato kao psihoanalitička teorija.

1897. otkriva Edipov kompleks, a 1899. pojavljuju se i njegovi prvi značajni tekstovi. Godine 1900. objavljuje knjigu "Tumačenje snova" koja se temelji na analizi njegovih vlastitih snova. Nakon nje slijede: "Psihopatologija svakodnevnog života" (1901.), "Tri eseja o seksualnosti" (1905.), "Šale i njihova povezanost sa nesvjesnim" (1905.). U knjizi "Tri eseja o seksualnosti" Freud iznosi ideju da se djeca rađaju sa seksualnim potrebama, a njihovi roditelji su početni seksualni objekti, nakon čega je u javnosti proglašen luđakom. U djelu "Fragment jedne analize histerije" analizira traumatsku funkciju seksualnosti u histeriji, kao i ulogu homoseksualnosti.

Godine 1902. osniva Psihološko društvo srijedom u kojem okuplja svoje prve učenike (Ferdern, Ranka, Alfred Adler). Među njegovim najtalentovanijim učenicima, kako će se pokazati godinama kasnije, nalazi se i mladi Viktor Tausk.

Od 1912. bavi se pitanjem oca, pojmovima nagona života (eros) i nagona smrti (tantos), principa realnosti i principa zadovoljstva.

Osam godina kasnije (1920.) zbog epidemije gripe umire Freudova kćerka Sophie, a iste godine on predlaže novi model društvenog sklopa u kome se pojavljuju ego i superego. Njegov istraživački doprinos uključuje i otkrivanje novih osobina živčanih ćelija kod zlatne ribice i postojanje testisa kod mužjaka jegulje. Ipak, najvažnijim otkrićem smatra se činjenica da kokain može biti upotrijebljen za liječenje mnogih bolesti. Sam Freud je uzeo drogu bez pojave nekih štetnih učinaka, no njegovo oduševljenje ovim otkrićem ubrzo se smanjilo zbog spoznaje da kokain stvara ovisnost. Zbog raka 1923. godine ima i prvu operaciju grla.

Nakon što su nacisti okupirali Austriju 1938. godine, a prije toga u Berlinu javno spalili Freudove knjige, Sigmund Freud napušta Austriju i preseljava se u Englesku gdje sve do same smrti, 23. septembra 1939. godine, uzrokovane rakom grla liječi svoje pacijente. Sigmund Freud djed je slikara Luciana Freuda te komediografa i pisca Clementa Freuda te pradjed novinarke Emme Freud i modnog dizajnera Belle Freuda te Matthewa Freuda.


Commons
Commons: Sigmund Freud
Wikicitat
Wikicitat: Sigmund Freud
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: