Friedrich Nietzsche

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Friedrich Nietzsche
Example alt text
Rođenje 15. oktobar 1844.
Röcken, Njemačka
Smrt 25. august 1900.
Weimar, Njemačka

Friedrich Nietzsche (Fridrih Niče; 15. oktobar 1844 (Röcken) – 25. august 1900 (Weimar)), bio je njemački filozof, filolog i psiholog. Svoju filozofiju Nietzsche zasniva na odnosu prema antičkoj grčkoj kulturi. On smatra da je kultura bila u usponu do pojave Sokrata, a nakon toga da dolazi do dekadencije kulture. Po njemu, od tada nastupa "moral stada", moral slabih ljudi koji propovijeda odricanje od života i nadu u drugi svijet.

Nietzsche tvrdi da čovjek pripada zemlji i da treba biti vjeran zemlji. Njegovo učenje se sastojalo i u tome da svijetom ne vlada zakon (logos) nego haos, i da je život borba. Osnova svega je volja za moći (Nietzsche smatra da ono što čovjek hoće je višak moći), i ovakvu volju ima svaki čovjek, i to se može najbolje izraziti ovim citatom:" U volji sluge našao sam volju da bude gospodar". U ovom razmišljanju moć i snaga su najviše vrijednosti.

Ovaj filozof u umjetnosti vidi najpotpunije prihvatanje života, jer u umjetnosti svijet dobija svoj smisao, i zahvaljujući umjetnosti možemo podnijeti egzistenciju. [1] [2] [3] [4]

Natčovjek[uredi | uredi izvor]

Narod (stado) teži samo golom održavanju, a to je već propadanje. Moral jakih se razlikuje od morala slabih i zato sve vrijednosti treba preispitivati (ustanoviti nove i razbiti stare). Iz ovakvih stavova Nietzsche postavlja ideal novog čovjeka- "natčovjeka".

Natčovjek (njem. Übermensch) je budućnost, on ima snažno izraženu volju za moći; razlikuje se od običnih ljudi jer ima hrabrost, odgovornost i ne boji se opasnosti- on je smisao Zemlje. Nietzsche je tvrdio da svijet nije završen, da se sve ruši i ponovo gradi i govorio je da je takav krug bitka. Nadčovjek se ne boji tog vračanja i on prihvata život i ponavljanje. Friedrich Nietzsche je smatrao da evolucija čovjeka nije završena i da je sljedeća faza nadčovjek- ne jedan narod, niti nacija, nego čovječanstvo.

10 zapovijedi slobodnog uma [4][uredi | uredi izvor]

  1. Narode niti voli niti mrzi.
  2. Ne bavi se politikom.
  3. Ne budi bogat, a ni prosjak.
  4. Slavnima i uticajnima uklanjaj se s puta.
  5. Ženu uzimaj iz nekog drugog naroda, ne iz vlastitog.
  6. Tvoju djecu neka tvoji prijatelji odgajaju.
  7. Nikakvoj se crkvenoj ceremoniji ne podvrgavaj.
  8. Ne žali zbog kakva prijestupa nego zato učini neko dobro djelo više.
  9. Da bi uistinu mogao govoriti, prednuj egzil.
  10. Ne priječi svijet spram tebe ni ti sebe spram svijeta.

Djela [2][uredi | uredi izvor]

  1. Volja za moći
  2. Tako je govorio Zaratustra
  3. S one strane dobra i zla
  4. Geneologija morala
  5. Radosna znanost
  6. Antikrist

( i druga)

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Hronološka biografija na stranicidibb.de pristupljeno 5.7.2014 (de)
  2. ^ a b Biografija na straniciwhoiswho.de pristupljeno 5.7.2014 (de)
  3. ^ Hronološka biografija na stranicidhm.de pristupljeno 5.7.2014 (de)
  4. ^ a b 10 zapovijedi slobodnog uma na stranicif-nietzsche.de pristupljeno 5.7.2014 (de)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Čitavi tekstovi nekih djela[uredi | uredi izvor]

Ostali linkovi[uredi | uredi izvor]

Wikicitat
Wikicitat: Friedrich Nietzche
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: