Prosvjetiteljstvo

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Doba prosvjetiteljstva (engleski: The Age of Enlightenment; francuski: Siècle des Lumières; njemački: Aufklärung; španski: Ilustración; italijanski: Illuminismo; portugalski: Iluminismo) je bio pokret u evropskoj i američkoj filozofiji 17. vijeka (obično označavan i kao Doba razuma).

Termin ustvari više upućuje na intelektualni pokret "Prosvjetiteljstvo" koji je zastupao ideju da razum treba da postane polazišna tačka na kojoj se zasniva autoritet. Nastao u Francuskoj, Britaniji i Njemačkoj utjecao je na cijelu Evropu uključujući i Rusiju kao i Skandinaviju. Ovo razdoblje je također obilježeno promjenama u političkom smislu kao što je konsolidacija u ustroju vlade kao organa upravljanja državom, stvaranjem nacija-država, većim pravima običnih ljudi kao i znakovit pad utjecaja izrazito autoritarnih institucija tog vremena kao što je bilo crkveno plemstvo.

Pri razmatranju ideje prosvjetiteljstva ne treba zaboraviti Immanuela Kanta, njemačkog filozofa, koji je jasan u svom viđenju do kojeg dolazi kada traga za izvorom čovjekova istinskog napretka. Još 1784. godine Kant objavljuje članak u kojem odgovara na pitanje šta je prosvijećenost, dajući svojim mišljenjem poticaj tadašnjim revolucionarnim socijalnim kretanjima. Kant kaže: „ Prosvijećenost je izlazak čovjekov iz stanja samoskrivljene nezrelosti. Nezrelost je nemoć da se svoj razum upotrebljava bez vođstva nekog drugog. Ta nezrelost je samoskrivljena onda kad njen uzrok ne leži u nedostatku razuma, nego u pomanjkanju odlučnosti i hrabrosti da se njime služi bez tuđeg rukovođenja.“

Prosvjetiteljstvo prvobitno označava duhovni pokret evropske inteligencije s kraja 18. vijeka. Značajka tog pokreta je povjerenje u razum kao odlučujući izvor svih spoznaja, kao pravac djelovanja svih ljudskih jedinki i mjeru svih vrijednosti.U razmišljanju i u djelovanju koje proizilazi iz zdravog, prosvijećenog, (raz)uma prosvjetitelji su vidjeli garanciju stalnog napretka društva koji opet proizlazi iz pozitivističkog, naučnog odnosa spram prirode i koji bi mogao da implicira nadolazak pravednijeg društva, reda u njemu.

Kada se rekonstruiše vrijeme u kojem je Kant deklamovao prve stavove o kursu kojim bi čovječanstvo trebalo poći postaje razumljivo zašto su određene intelektualne struje bile nošene idejom revolucionarne promjene koja treba da potrese kulturu življenja, kulturu uopšte. Na putu je stajala dogma koje se čvrsto držala inertna masa. Socijalno-historijska pozadina prosvjetiteljstva je privredni i socijalni uspon građanstva, čija je želja za emancipacijom kroz prosvjetiteljstvo, opet, dobijala važne impulse. Prosvjetiteljstvo je bilo kao duhovna priprema za vremena koja će doći. Idejno-duhovni korijeni prosvjetiteljstva leže u humanizmu, u reformaciji i u racionalno filozofskim sistemima 16. i 17.vijeka. Nade prosvjetiteljskih mislilaca odrazile su se u francuskoj revoluciji, a naslijedili su ih politički filozofi Comte, Durkheim, Weber, Marx.


Na prosvjetiteljstvo veoma je uticao racionalizam. U Prosvjetiteljstvu um je vrhovno načelo, i rješenja svih pitanja vezana su za svjetla uma (pro-svjetiteljstvo).

Prosvjetiteljstvo daje optimistični pogled na budućnost; smatra da će čovječanstvo u budućnosti ostvariti ono što je racionalno. Ono daje kritiku prošlosti, posebno Srednjeg vijeka kojeg su smatrali vijekom neznanja i predrasuda. Ciljevi u prosvjetiteljstvu su: prirodno pravo, prirodni odgoj, prirodna religija.

Prosvjetitelji sakupljaju korisna znanja u cilju podučavanja i odgoja. Tako nastaje značajno djelo u historiji kulture "Enciklopedija ili obrazloženi rječnik nauke, umjetnosti i zanata". Enciklopedija je pisana od 1751. do 1780. godine i objavljena je u 35 knjiga.

Centar ovog pokreta je Francuska. Odlika prosvjetitelja je ta što se oni usmjeravaju na praktične životne probleme (država, vlast, vjera, odgoj, moral i drugo).

Glavni predstavnici prosvjetiteljstva u Francuskoj su:

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]


Discourse-into-the-night.jpg Nedovršeni članak Prosvjetiteljstvo koji govori o filozofiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: