Joseph Haydn
| Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori). Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
| Joseph Haydn | |
| Lične informacije | |
|---|---|
| Puno ime | Franz Joseph Haydn |
| Datum rođenja | 31. mart 1732. |
| Mjesto rođenja | |
| Datum smrti | 31. maj 1809. |
| Mjesto smrti | |
| Period | Klasicizam |
| Djela | |
| Poznatija djela | Čudak Nenadani susret Mjesečev svijet Simfonija rastanka Oxfordska simfonija |
| Uticaji | Na Haydna: Carl Philipp Emanuel Bach |
Joseph Haydn (Rohrau, 31. mart 1732. - Beč, 31. maj 1809.), austrijski kompozitor i dirigent.
Šire muzičko obrazovanje stekao je kao član dječačkog zbora Bečke katedrale. U kompoziciji zapravo samouk, Haydn se i kasnije, kao kompozitor i dirigent dvorske muzike knezova Esterhazy, razvijao samostalno, "odrezan od svijeta", kako sam kaže, "i prisiljen da postane originalan". Proveo je tri desetljeća, od 1761. do 1790., na kneževskim dovorovima u Eisenstadtu i Esterhazyu, dok je nakon 1790. većinom boravio u Beču.
"Dobri tata Haydn", čuvar klasične tradicije, prvi u velikoj trojki bečkih klasika, Mozartov prijatelj i učitelj mnogih muzičara svoga doba stekao je za života veliku popularnost i poštovanje koji su nakon smrti izblijedili, da bi ga 20. vijek ponovno otkrilo kao vrelo nepresušne muzičke dobrote.
Haydn je dao neizmjerno bogat i raznovrstan opus, što svjedoči o lakoći stvaranja i o potrebi tadašnjeg muzičkog tržišta koje je stalno tražilo nova djela. Njegovih 108 simfonija, 24 klavirska koncerta, 5 koncerata za violončelo, mnoštvo komornih kompozicija za različite instrumente i ansamble, tridesetak opera, oratorija, misa, kantata - sve to čini jedan od najbogatijih opusa u historiji komponiranja uopšte.
Težište njegova stvaranja je u instrumentalnoj muzici, a posebno je razvio klavirsku sonatu, gudački kvartet i simfoniju. U operi daje veću važnost karakterizaciji likova. Najstariji je od trojice majstora bečke klasike.
Djela:
- Čudak, Nenadani susret, Mjesečev svijet, Simfonija rastanka, Oxfordska, 6 Pariških i 12 Londonskih simfonija, 84 gudačka kvarteta (najvrijedniji po 6 tzv. Sunčanih, Ruskih, Pruskih, te Apponyji i Erdodoy), pasija "Sedam posljednjih riječi Spasiteljevih"), oratoriji Stvaranje i Godišnja doba.
Mediji [uredi]
|
|
Izvodi the Amigos do JPC with Pedro Carlos Silva (piano)
|
| Problemi kod slušanja ovih datoteka? Vidi media pomoć. | |
Vanjski linkovi [uredi]
| U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |