Modena

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Bih-usa.svg Ovaj članak nije preveden ili je djelimično preveden.
Ako smatrate da ste sposobni da ga prevedete, kliknite na link uredi i prevedite ga vodeći računa o enciklopedijskom stilu pisanja i pravopisu bosanskog jezika.
Preferences-system.svg Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Koordinate: 44°39′S 10°56′I / 44.65, 10.933
Modena
Mòdna
Grad
Modena Palazzo Comunale e Duomo.jpg
Država  Italija
Regija Emilia-Romagna
Provincija Modena
Nadmorska visina 34 m.i.m.
Koordinate 44°39′S 10°56′I / 44.65, 10.933
Površina 182.7 km2
Stanovništvo 183 069 (21. decembar 2009.)
Gustoća 1 002.02 /km2
Gradonačelnik Giorgio Pighi (Demokratska stranka)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 41100
Pozivni broj 059

Pokaži topografsku kartu

Pokaži običnu kartu
Blue pog.svg
Web stranica: www.comune.modena.it

Modena je glavni grad i općina istoimene italijanske pokrajine Modene u regiji Emilia-Romagna. Smještena je između rijeka Secchia i Panaro. Industrijski je centar od čega se posebno ističe automobilska industrija. Modena je poznata i kao ''grad mašina'' s obzirom da se tu nalaze fabrike poznatih sportskih automobila poput Ferrari, De Tomaso, Lamborghini, Pagani i Maserati.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Modena se nalazi u južnom dijelu Padske nizije, i omeđena je rijekama Secchia i Panaro pritokama rijeke Po. Prisutnost ove dvije rijeke simbolizirana je fontanom u gradu centra autora Giuseppea Graziosia. Grad je Naviglio kanalom povezan s rijekom Panaro. Općina je podijeljena na četiri dijela. To su:

Modena ima umjerenu klimu sa toplim ljetom i malo padavina i vlažnim zimama.

Historija[uredi | uredi izvor]

Drevno doba[uredi | uredi izvor]

Teritorija oko Modene je bila naseljena još u željezno doba Ligurcima, Etrusćanima i galskim Bojima. Iako ne postoje dokumenti kada je grad osnovan, zna se da je postojao još u 3. vijeku p. n. e. kada su 218. godine p. n. e. za vrijeme Hanibalovog pohoda na Rimsko Carstvo za vrijeme punskih ratova, Boji opsjedali grad koji je bio rimsko utvrđenje. Ne postoje historijski zapisi o tome šta se desilo sa gradom u to doba ali se pretpostavlja da je grad napušten nakon Hanibalovog pustošenja tog dijela tadašnjeg Rimskog carstva. Grad je ponovo osnovan 183. godine p. n. e. kao rimska kolonija a Marcus Aemilius Lepidus ga je koristio kao vojnu bazu da bi ga Ligurci napali 177. godine p. n. e. i pri tome opljačkali. No grad je ponovo izgrađen i ubrzo postao najvažniji centar Cispadanske Galije i strateški važno mjesto jer se nalazio na raskršću važnijih puteva između Via Emilije i puta za Verone. U 1. vijeku p. n. e. grad je bio opkoljen dva puta. Prvu opsadu je započeo Pompej u 78. godini p. n. e., kada je Modenu branio Marcus Junius Brutus (populistički vođa, čiji sin je poznat kao Cezarov ubojica). Grad se na kraju predao zbog gladi branioca a Brutus je pobjegao. U građanskom ratu nakon Cezarova ubistva, grad je ponovno opkoljen od strane Marka Antonija u 44. godini p. n. e. i branjen je pod zapovjedništvom Decimus Brutusa Juniusa. Oktavijan oslobađa grad uz pomoć Senata.

Pogled na Piazza Grande

Srednji vijek[uredi | uredi izvor]

Izbjeglice iz Modene su osnovali novi grad nekoliko kilometara sjeverozapadno. Krajem 9. vijeka grad je ponovo obnovljen i utvrđen. Poslije toga, Modena postaje dio posjeda grofice Matilde od Toskane da bi od 12. vijeka postala slobodna općina. Za vrijema rata između cara Fridriha II i pape Grgura IX Modena je stala na stranu cara Fridriha II. Porodica Este je bila identificirana kao gospodar Modene 1288. godine. Pod upravom Borso d'Estea Modena je postala Vojvodstvo.

Moderna doba[uredi | uredi izvor]

Francesco d'Este, vojvoda od Modena (1629-1658) je izgradio kaštel i počeo izgradnju palače, koja je u velikoj mjeri uređena od strane Francesca II. U 18. vijeku, Rinaldo d'Este dva puta je otjeran iz svoga grada usljed francuske invazije. Ercole III je umro u progonstvu u Trevizu, nakon što je odbio Napoleonovu kompenzaciju nakon što je Modena postala dio Napoleonove Cispadanske Republike.

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Katedrala u Modeni[uredi | uredi izvor]

Katedrala u Modeni, djelo dvaju umjetnika, arhitekta Lanfranca i kipara Wiligelmusa, je vrhunski primjer rano-romaničke arhitekture i spoja sakralne i svjetovne gradnje. Sa svojim trgom (Piazza Grande) i visokim tornjem utjelovljuje vjeru svojih graditelja, ali i moć vladajuće obitelji Canossa koja ju je naručila. Ovim djelom suradnje dvaju umjetnika postignuta je nova veza arhitekture i kiparstva koja će vladati u romaničkoj umjetnosti. Njen gotički kampanil (samostalni zvonik) (1224.-1319.) je prozvan Torre della Ghirlandina zbog bončane garlande koja okružuje vodeni sat. Grofica od Modene je započela izgradnju katedrale koja je na listi svjetske baštine UNESCO-a 6.6.1099. godine a završena je 1184. godine. Katedrala je zbog svog izgleda bila inspiracija za gradnju mnogih katedrala i opatija u Padskoj niziji.

Vojvodska palata[uredi | uredi izvor]

Gradnja Vojvodske palate ili Palata d'Este na trgu Sv. Augustina je započeta 1634. godine od strane Franje I. d'Este a završio ju je Franjo V. Zajedno sa obližnjom bolnicom, izgrađena je kao hostel za siromašne i primjer je civilne gradnje u 18. vijeku. Iako ju je zvanično gradio Bartolomeo Avanzini, pretpostavlja se da su na njen plan i konačan izgled ujecali tadašnji najveći arhitekti kao Pietro da Cortona, Bernini i Francesco Borromini. Zauzima mjesto nekadašnjeg zamka a danas je u njoj smješten vojni muzej i dragocjena biblioteka.

Vojvodska palata, nekadašnje sjedište Vojvodstva Modena

Muzejska palata[uredi | uredi izvor]

Muzejska palata na trgu sv. Augustina je primjer arhitekture iz Este perioda Modene. Danas se u njoj nalazi nekoliko muzeja: Danas se u njoj nalazi nekoliko muzeja:

Kultura[uredi | uredi izvor]

Pozorište Comunale Modena[uredi | uredi izvor]

Pozorište Comunale Modena (Zajednica pozorišta Modena, preimenovano u oktobru 2007. godine u Pozorište Comunale Luciano Pavarotti) je operna kuća u gradu Modeni. Ideja za stvaranje ovog pozoršta datira još iz 1838. godine, kada je postalo jasno da tadašnje Pozorište Comunale di via Emilia (u mješovitom privatnom i javnom vlasništvu) više nije bio podesno za izvođenje opere.

Gastronomska ponuda[uredi | uredi izvor]

Jedno od najpoznatijih jela "Cotechino Modena", servirano sa palentom i lećom.

Gastronomska ponuda grada Modene je vrlo bogata i nudi raznolika jela, često uključujući meso, šunke i salame. Jedno od najpoznatijih jela je "Zampone" ili "Cotechino Modena". Cotechino datira od oko 1511. godine.

Od ostalih popularnih jela su i "Cappello da prete" kao i "torta Barozzi" ili "torta Nera".

Ekonomija[uredi | uredi izvor]

Modena je važan industrijski centar. Zajedno s Torinom, jedan je od glavnih italijanskih centara u automobilskoj industriji, koja ima dugu nasljeđe. Fabrika kultnog Ferrarija, je osnovana u Modeni od proizvođača automobila Enzo Ferrarija. Nekoliko talijanskih fabrika superautomobila kao što su Pagani, De Tomaso, Lamborghini, Maserati i Bugatti su osnovane ili su trenutno sa sjedištem u Modeni, odnosno u okolini od nekoliko kilometara od grada. Osim automobilske industrije u gradu je razvijena i prehrambena industrija.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

U 2007. godini u Modeni je živjelo 179937 stanovnika od čega su 48,1% muškarci a 51,9% žene i to je otprilike 3 puta više u odnosu na broj stanovnika u gradu na početku 20. vijeka. Gledajući starosnu strukturu grada, 16,2% čini populacija mlađa od 18 godina dok je 22,54% penzionera. Prosječna starost stanovnika Modene je 44 godine dok je italijanski prosjek 42 godine. Prosječan rast stanovništva Modene za period 2002. do 2007. godine je procjenjen na 2,42% dok je italijanski prosjek 3,56%.[1][2] Tokom 2006. godine 89,61% stanovnika Modene bili su Italijani, dok je veliki udio stranaca iz različitih država Evrope i to 3,94% Rumuna i Albanaca, a 2,40% stranaca su porijeklom iz Sjeverne Afrike i 1,94% sa područja Subsaharske Afrike.

Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]

Gradovi pobratimi[uredi | uredi izvor]

Modena je grad pobratim sa slijedećim gradovima:

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: