Španija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Kraljevina Španija
Reino de España
Zastava Španije Grb Španije
(Zastava) (Grb)
Kraljevina Španija u svijetu.
Službeni jezik španski
Glavni grad Madrid
Kralj Juan Carlos I
Predsjednik vlade José L. Rodríguez Zapatero
Površina
 - Ukupno
 - % vode
51. na svijetu
506,030
1.04%
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća
28. na svijetu
45,061,274 Procjena 2007
88.39/km²
Nezavisnost 1469. (ujedinjenjem Kastilje i Aragona)
Valuta Euro (€) (EUR)
Vremenska zona CET (UTC+1)
- ljeti CEST (UTC+2)
Državna himna "Marcha Real " ("Kraljevski marš")
Internet domena .es
Pozivni broj +34

Kraljevina Španija, država Evropske unije (od 1986. godine).

Smještena na jugozapadu Evrope, Španija zauzima veći dio Pirenejskog poluostrva. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearska ostrva) i Atlantskom okeanu (Kanarska ostrva), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španskom upravom te enklava Livia u francuskim Pirenejima.

Španija graniči na sjeveru s Francuskom i Andorom, s Portugalom na zapadnu te s britanskom kolonijom Gibraltar na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španske kopnene granice je 1918 km.

Glavni grad Kraljevine Španije je Madrid. Grad sa više od 3.150.000 stanovnika (više od 5.000.000 u regiji Madrida) smješten je u središtu Pirenejskog poluostrva. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencija, Sevilla, Zaragoza, Malaga, Valladolid.

Sadržaj

[uredi] Historija

Španija je bila naseljena već u paleolitiku, o čemu svjedoči bogata likovna umjetnost u spiljamaAltamira, Castillo, Pindal) te drugi arheološki ostaci. U kasnijem razdoblju Pirinejsko poluostrvo naseljavaju Iberi.

Oko 1200. godine prije Krista sa sjevera dolaze Kelti, preplavljujući gotovo cijelo poluostrvo i mješajući se s domaćim iberskim stanovništvom. Oko 1100. godine prije Krista Feničani i Grci koji osnivaju svoje kolonije.

[uredi] Vlada

[uredi] Političke podjele

[uredi] Geografija

Veći dio pirenejskog područja čini po postanku stara visoravan Meseta koju Kastiljsko gorje dijeli na sjevernu i južnu Kastilju. Sjeverno i južno od Mesete prostiru se planinski lanci: Kantabrijsko gorje i Pirineji na sjeveru, a Betijski Kordiljeri na jugu. Na sjeveroistoku se uz rijeku Ebro prostire Aragonska dolina, a na jugu uz rijeku Guadalquivir Andaluzijska nizina.

Klima uz obalu Španije je sredozemna, a u unutrašnjosti je umjereno kontinentalna i kontinentalna, dok okeanska klima preovladava uz dio sjevernog Atlantskog okeana

[uredi] Privreda

U uzgoju sredozemnih poljoprivrednih kultura ( masline, grožđe, agrumi) Španija je među vodećim zemljama svijeta. Na jugu se uzgaja duhan masline, loza i datule. Na Kanarskim ostrvima uspijevaju banane. Na Pirinejima je važnije govedarstvo. Povećana je i proizvodnja voća i povrća za potrebe domaćeg tržišta, ali i za izvoz. Španija je rudama najbogatija zemlja Južne Evrope. Veće značenje ima proizvodnja žive, cinka i bakra.

[uredi] Stanovništvo

U Španiji danas živi oko 50 miliona stanovnika uglavnom katolika, ali ima malo i protestanata, muslimana i židova. Službeni jezik je španski, a u nekim provincijama se koristi i katalonski, baskijski i drugi jezici manjina.

[uredi] Kultura

100pp

[uredi] Relevantni članci

[uredi] Vanjski linkovi




Nedovršeni članak Španija koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.



 
Evropska unija (EU)
Zastava Evropske unije

Države članice: Austrija | Belgija | Bugarska | Češka | Danska | Estonija | Finska | Francuska | Grčka | Irska | Italija | Kipar | Latvija | Litvanija | Luksemburg | Mađarska | Malta | Holandija | Njemačka | Poljska | Portugal | Rumunija | Slovačka | Slovenija | Španija | Švedska | Ujedinjeno Kraljevstvo

Države kandidati: Hrvatska | Makedonija | Turska

Drugi jezici