Andora

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Kneževina Andora
Principat d'Andorra
Zastava Andore Grb Andore
Zastava Grb
HimnaEl Gran Carlemany ("Veliki Karlo Veliki")
Položaj Andore na karti
Položaj Andore
Glavni grad Andorra la Vella
Službeni jezik katalonski
Državno uređenje  
Emmanuel Macron
Joan Enric Vives Sicília
Xavier Espot Zamora
Zakonodavstvo  
Nezavisnost od Francuske
1278
Površina
• Ukupno
468 km2 (193)
• Vode (%)
0
Stanovništvo
• Ukupno
77,000 Procjena u 2019 [1] (201)
165/km2 
Valuta Euro (€) (EUR)
Vremenska zona CET (UTC+1)
- ljeti CEST (UTC+2)
Pozivni broj +376
Internetska domena .ad

Andora (katalonski: Andorra), službeno Kneževina Andora (katalonski: Principat d'Andorra), kneževina je u jugozapadnoj Evropi smještena u istočnim Pirinejima između Francuske i Španije. Andora je jedna od najmanjih država u svijetu i kontinentalna država jer nema izlaz na more ili okean. Ukupna površina je 468 km2. Glavni grad je Andora la Vella.

Historija[uredi | uredi izvor]

Prema jednoj legendi, Karlo Veliki je poveljom dodijelio zemlju Andorcima kako bi nagradio njihovu borbu protiv Maura. Kontrola nad teritorijom prešla je u ruke urhelskog grofa, koji ju je prodao urhelskom biskupu. Biskup je, u bojazni da će grof zatražiti zemlju nazad, potpisao ugovor o zajedničkom suverenitetu s gospodarom Caboeta. Kasnije se Arnalda, gospodarica Caboeta, udala za vikonta Castellbòa, a njihova kćerka i nasljednica Ermesenda u 13. stoljeću za foavskog grofa Rogerija Bernarda II. U 15. stoljeću foavski grof Gaston IV oženio je buduću navarsku kraljicu Eleonoru, te se tako dio suverenstva nad Andorom ujedinio s navarskom krunom. Godine 1589. navarski kralj Henrik III naslijedio je francusku krunu, te je on svoj dio suvereniteta nad Andorom ujedinio s francuskom krunom. Po ukidanju monarhije u Francuskoj, šef države je ostao knez Andore, te je stoga predsjednik Francuske i danas knez Andore zajedno s urhelskim biskupom.

Dva vladara (jedan svjetovni i drugi crkveni) često su se sukobljavali oko prava prvenstva nad dolinom. 1278. konflikt je razriješen uspostavljanjem podijeljenog suvereniteta nad Andorom koja je proglašena zajedničkom kneževinom foavskog grofa i urhelskog biskupa. To je učvrstilo teritoriju ove male kneževine.

U periodu između 1812. i 1814. godine, Francusko carstvo anektiralo je Kataloniju i podijelilo je na četiri departmana. Andora je također pripojena i ušla je u sastav jednog od departmana.

14. jula španska vojna policija ulazi u Andoru i zauzima je, ali vrlo brzo biva odbijena prema Barceloni, a nešto kasnije i prema Madridu, da bi najzad završila u izgnanstvu u Portugala.

Između jula 1936. i juna 1940, jedan francuski vojni odred biva upućen u Andoru kako bi spriječio poguban uticaj Španskog građanskog rata i Frankove Španije. Juni 1940. je mjesec kapitulacije Francuske u Drugom svjetskom ratu.

25. septembra 1939. Andora je bila primorana da potpiše mirovni sporazum sa Njemačkom jer nikada prije toga nije ratifikovala Versajski mirovni ugovor, što ju je, u čisto pravnom pogledu, ostavilo u ratu sa Njemačkom. Kneževina je uspjela da očuva neutralnost tokom cijelog Drugog svjetskog rata.

Uzevši u obzir njenu relativnu izolovanost, Andora je ostala na margini evropske historije, sa pokojim vezama sa Francuskom i Španijom. Pa ipak, u novije vrijeme njen turizam bilježi uspjeh, baš kao što su razvoj saobraćaja i telekomunikacija izvukli zemlju iz izolacije. Njen politički sistem je osjetno modernizovan 1993.

Vlada[uredi | uredi izvor]

Andora je kneževina s izvršnom vlašću odvojenom od zakonodavne. Prema ustavu, zajednički državni poglavari su francuski predsjednik i španski biskup iz Urgela koji nose titulu kneza, ali su njihove nadležnosti ograničene. Stvarna vlast leži u rukama izabranih zastupnika i sudaca.

Podjela Andore

Političke podjele[uredi | uredi izvor]

Andora je podijeljena na sedam okruga, poznatih kao parròquies (jednina parròquia):

Geografija[uredi | uredi izvor]

S obzirom na to da je smještena na planinskom masivu istočnih Pirineja, reljef Andore se uglavnom sastoji od planina prosječne visine 1997 metara, dok je najviši vrh Coma Pedrosa na 2946 metara. Planine su razdvojene sa tri uske doline koje obrazuju slovo Y, i sustižu se u jednoj dolini koja prati glavni tok rijeke Valira koja teče prema Španiji (na najnižoj tački Andore, na svega 870 metara nadmorske visine).

Klima Andore je vrlo slična klimatskim prilikama njenih susjeda, s tim što visoka nadmorska visina znači i više sniježnih padavina zimi i nešto svježija ljeta.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Andora je iskoristila svoj planinski položaj za uspješan razvoj zimskog turizma. Povoljni porezi i carine su također pridonijeli razvoju države.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Andora ima 84.082 stanovnika. Od tih, samo 30% su Andorske nacionalnosti, dok su 61% Španci, 6% Francuzi i 3% ostali. Prema religiskoj pripadnosti 94,2% su rimokatolici, 0,4% židovi,0,3% jehovini svjedoci, 0,2% protestanti, ostali 4,9 %.

Kultura[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Note i reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]