Andorra la Vella

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Andorra la Vella
Grad
Panorama Andorra la Vella
Panorama Andorra la Vella
Flag of Andorra la Vella.svg
Zastava
Escut d'Andorra la Vella.svg
Grb
Država  Andora
Nadmorska visina 1,023 m.i.m.
Površina 30 km2
Stanovništvo 63,574 (2011)
Vremenska zona UTC+01:00
Poštanski broj AD500
Andorra la Vella in Andorra.svg
Web stranica: andorralavella.ad

Andora la Vella je glavni i najveći grad Andore. Nalazi se na jugu zemlje u uskoj pirenejskoj dolini Gran Valira. Glavni je grad de facto od 1287. godine, a službeno od donošenja prvog andorskog ustava 1993. godine. Sjedište je zakonodavne, izvršne i sudske vlasti. Najvažnije privredne grane su turizam i finansije.

Položaj[uredi | uredi izvor]

Andorra la Vella se nalazi u dolini između planina Valira del Nord i Valira del Orient koje pripadaju planinskom lancu Pireneji. Smješten je na rijeci Valiri. S obzirom na visinu od 1.023 metara je najviši glavni grad u Evropi i popularno skijalište. Temperature tijekom godine su od −1 °C do 20 °C.

Historija[uredi | uredi izvor]

Na mjestu današnjeg grada postoje nalazišta iz kamenog doba. Postoje podaci da je grad osnovan u doba prije Krista. U vrijeme Karla Velikog je spadao u franačku pokrajinu Marca Hispanica. U 8. vijeku grad su stigli Mauri. 1278. godine je proglašen andorskom prijestolnicom. Iz tog doba potječe stara gradska jezgra. 1707. godine je izgrađena zgrada parlamenta. U 20. vijeku područje grada nije imalo velik historijski značaj, pa čak nije uključueno u Versajski ugovor. 1930.-ih Boris Skossyreff je uspostavio demokratiju. 1993. je službeno uspostavljena parlamentarna demokratija. 1991. i 2005. godine je bio domaćin Igara malih evropskih država.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Andorra la Vella je privredno središte Andore. Većina andorskih preduzeća ovdje ima upravu. Svake godine dolazi oko 10 miliona turista, što donosi velike prihode. Također, grad je i jedno od europskih bankarskih središta. Iako država nije članica Evropske unije, koristi euro.

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Poznata je stara gradska jezgra s kamenim ulicama i kućama. Također je poznata crkva Sant Esteve izgrađena u 11. vijeku u romaničkom stilu. Značajna je zgrada parlamenta u starom dijelu grada. Najstarija i najpoznatija crkva je vjerojatno crkva u župi Santa Coloma. [1] Najveći kulturni centri u gradu su vladina dvorana, glavni muzej i gradsko pozorište. Također je poznat gradski trg.

Transport[uredi | uredi izvor]

Kao glavni grad, povezan je s većim aerodromima u Toulouseu, Gironi, Perpignanu i Barceloni. [2] S obzirom na reljef zračni promet nije razvijen. U gradu postoji željeznica, te gradski prijevoz autobusom. Željeznicom je povezan s francuskim gradićem L'Hospitalet-près-l'Andorre koji je povezan s Parizom i Barcelonom.

Poznate ličnosti[uredi | uredi izvor]

Međunarodni odnosi[uredi | uredi izvor]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]