Venecuela

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Bih-usa.svg Ovaj članak nije preveden ili je djelimično preveden.
Ako smatrate da ste sposobni da ga prevedete, kliknite na link uredi i prevedite ga vodeći računa o enciklopedijskom stilu pisanja i pravopisu bosanskog jezika.
Bolivarska Republika Venecuela
República Bolivariana de Venezuela
Zastava Venecuele Grb Venecuele
Zastava Grb
Himna"Gloria al Bravo Pueblo"
Položaj Venecuele
Glavni grad Caracas
Službeni jezik španski
Državno uređenje  
 -  Predsjednik Nicolás Maduro
Nezavisnost 30. mart 1845
Površina
 -  Ukupno 916,445 (33.)
 -  Vode (%) 0.32
Stanovništvo
 -  Ukupno 28,199,822 (40.)
 -  Gustoća stanovništva 30.2/km2 
Valuta Venecuelanski bolivar
Vremenska zona UTC -4:30
Internet domena .ve
Pozivni broj +58

Venecuela (šp.: Venezuela) je država u Južnoj Americi, smještena je na obali Karipskog mora. Na zapadu graniči s Kolumbijom, na jugu s Brazilom te na istoku s Gvajanom.

Historija[uredi | uredi izvor]

Na području Venecuele osnovana je 1522. jedna od prvih španskih naseobina u Južnoj Americi, a nešto kasnije je većina venecuelskog teritorija uključen u sastav potkraljevstva Nove Granade, a manji je istočni dio priključen Novoj Andaluziji.

Nakon nekoliko neuspješnih ustanaka zemlja je proglasila nezavisnost od Španije 5. jula 1811. pod vođstvom Simóna Bolívara. Borba za samostalnost potrajala je deset godina, a u njoj su se uz Bolívara istakli i generali Antonio José de Sucre i José Antonio Páez koji je postao i prvim predsjednikom Venecuele nakon raspada unije s Ekvadorom i Kolumbijom godine 1830.

Politički život Venecuele u 19. i ranom 20. vijeku obilježili su nestabilnost, žestoka borba za vlast i diktature. Nakon smrti autoritarnog vođe Juana Vicentea Gómeza godine 1935. započela je demokratska preobrazba zemlje koja je dovela do konačnog povlačenja vojske iz političkog života 1958. godine. Iskorištavanje nalazišta nafte povećalo je nacionalno bogatstvo.

Godine 1998. za predsjednika je izabran populist Hugo Chávez, potpukovnik padobranstva i glavni organizator neuspješnog pokušaja državnog udara u veljači 1992. Chávez je proveo opsežne reforme političkog sistema, ojačao socijalnu državu s ciljem poboljšanja životnih uvjeta najsiromašnijih slojeva i zahladio odnose sa SAD-om zastupajući istovremeno inicijative za regionalno povezivanje i sarađujući s komunističkom Kubom. Njegova je politika izazvala protivljenje venecuelskih privrednika i sindikata, ali je ostao popularan među stanovništvom zemlje, osobito siromašnijima. Godine 2002. protiv Chavezovog režima je izveden državni udar, ali je pod pritiskom narodnih masa Chavez vrlo brzo vraćen na vlast.

Vlada[uredi | uredi izvor]

Trenutno ima 2 glavna bloka političkih stranki u Venecueli: službeni ljevičarski blok kojeg čine Velika Socijalistička partija Venecuele i njihovi glavni saveznici Fatherland for all (Otadžbina za sve) i Komunistička partija Venecuele i opozicioni blok kojeg predvode A New Era (Nova era) zajedno s svojim srodnim strankama Project Venezuela (Projekat Venecuela), Justice first (Pravda prvo), Pokret za socijalizam i ostale. Veći dio opozicije bojkotuje parlamentarne izbore koji su se održavali 2005. Prema tome partija Hugo Chaveza MVR je osvajao svih 167 mjesta u Narodnoj Skupštini. Potom MVR glasa da se raspusti ta stranka i pridružuju se Velikoj Socijalističkoj partiji Venecuele, dok Chavez zahtjeva od svojih savezničkih stranki da se također pridruže u nju. Narodna skupština 2 puta glasa da se Hugu Chavezu dodijeli mogućnost vladanja po naredbi, nekoliko mjeseci u nekoliko široko definiranih područja prvo 2000. pa potom ponovo 2007. Ova vlast je bila rijetko odobrena prethodnim upravama i onda samo u vanrednim okolnostima i za kratko vrijeme. Chavez je uspostavio savezništvo s nekoliko zemalja Latinske Amerike u kojima su izabrane ljevičarske vlade kao što su Argentina, Bolivija, Brazil, Ekvador, Gvatemala, Nikaragva, El Salvador, Honduras i Paragvaj.

Političke podjele[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Jezero Maracaibo je djelimično spojeno sa okeanom.

Na istoku oko jezera Maracaibo i u središnjem dijelu zapadno od rijeke Orinoco reljef je nizinski. Na krajnjem zapadu zemlje uz kolumbijsku granicu, zatim duž većeg dijela obale te između spomenutih nizina pružaju se najsjeverniji ogranci Anda u kojima nadmorska visina doseže 5007 m (Bolivarov vrh). Istočno od Orinoca reljef se uzdiže prema jugu i istoku i tvori zapadni dio Gvajanskog gorja u kojem se nalazi Anđeoski vodopad, najviši na svijetu (pad vode je 979 m).

Klima Venecuele je tropska, uglavnom vlažna i vruća, nešto blaža samo u gorskim predjelima. Najveća rijeka je Orinoco koji utiče u more velikom deltom.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Privredom dominira industrija nafte s jednom trećinom BDP-a, 80% izvoznih prihoda i više od polovine ukupnih proračunskih prihoda. Najveći problemi venecuelanske privredu su ovisnost o cijenama nafte na svjetskom tržištu, visoka nezaposlenost i inflacija.

BDP je za 2004. procijenjen na 5.800 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Stanovnici Venecuele porijeklom su Španci, Američki Indijanci, crni Afrikanci, zatim Italijani, Portugalci, Arapi, Nijemci i drugi. Dvije trećine stanovnika su mestici i mulati, a oko 20% bijelci. Velika većina stanovništva živi u gradovima na sjeveru zemlje. Uz španski, govore se i mnogi indijanski jezici. Oko 96% stanovnika pripada rimokatoličkoj crkvi.

Kultura[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]


Noia 64 apps locale.png Nedovršeni članak Venecuela koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: