Zakonodavna vlast

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Wikitext.svg Ovom članku ili dijelu članka nedostaju interni linkovi.
Nakon dodavanja internih linkova uklonite ovaj šablon.

Zakonodavna vlast je jedan od tri nivoa vlasti. Glavni zadatak zakonodavne vlasti jeste donošenje zakona. U liberalnim demokratijama građani biraju svoje predstavnike u parlamentu (na izborima) i time im daju autoritet da glasaju za zakone u njihovo ime. Proces izglasavanja zakona zavisi od toga kakvo je parlamentarno uređenje neke države. U liberlanim demokratijama imamo dvo-domne i jedno-domne parlamente. U dvo-domne parlamente spada i Bosna i Hercegovina ( Dom Naroda i Zastupnički Dom), međutim u političkoj praksi kao primjer dvo-domnih parlamenata najčešće se uzimaju američki Kongres (Congress) i britanski Vestminster (Westminster).

Američki Kongres se sastoji iz Doma Predstavnika (The House of Representatives) i Senata. Britanski Vestminster se sastoji iz Doma Naroda/Običnih (The House of Commons) i Doma Lordova (The House of Lords). Za razliku od SAD-a Velika Britanija je u dilemi sa svojom demokratijom. Naime, V.B. se često uzima za primjer demokratičnosti, međutim, ako analiziramo britanski politički sistem vidjet ćemo da Britanija ima mnogo toga ne demokratskog. Jedna od tih mnogih stvari je i dio zakonodavne vlasti- Dom Lordova. Dom Lordova, kao što samo ime kaže je aristokratska udruga, tu zasjedaju Lordovi- manjina u Britaniji. Problem je bio u tome što su Lordovi mogli da ulože veto na bilo koji zakon koji bi donio Dom Naroda. Zakon koji se predlaže u Domu Naroda mora proći veliku proceduru prije nego što se prihavtati (prijedlog, prvo čitanje, drugo čitanje, treće čitanje....). Dom Lordova ulaganjem veta je mogao za nekoliko sekundi zauvijek skinuti taj zakon sa dnevnog reda. Naravno, ovo nije imalo nikakve veze sa demokratijom (zastupnici u Domu Naroda su izabrani na izborima, dok mjesto u Domu Lordova je nasljedno), tako da je došlo do izmjena u britanskom parlamentarnom sistemu. Veto je izuzet. Sada kada zakon dođe u Dom Lordova (to je jedna od tačaka u onoj proceduri), Lordovi mogu zakon vratiti u Dom Naroda sa prijedlozima za neke ispravke. Zakon mogu vračati tri puta u Dom Naroda (sva tri puta Dom Naroda te zahtjeve može odbiti, iako većinom se prijedlozi prihvate i zakon se malo izmijeni), ali nakon ta tri puta zakon ide direktno kraljici na potpisivanje. Kraljica/kralj u ovom svemu ima simboličnu ulogu a to je samo potpisivanje donešenog zakona. Ona/on ne može taj zakon odbiti. Posljednja kraljica koja je to učinila bila je kraljica Ana sredinom 18st.

Na donošenje zakona mnogi mogu uticati pored samih predstavnika u parlamentu. To su tzv. lobisti. Naime, u političkom životu svake liberalne demokratije (u teoriji to je i BiH) grupe za pritisak (pressure groups) imaju veliki uticaj na donošenje zakona. Bosna i Hercegovina je u specifičnom položaju. U BiH Visoki Predstavnik međunarodne zajednice može poništiti zakon koji je već usvojen, može natjerati zastupnike da usvoje neki zakon ili može on lično automatski usvojiti neki zakon.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]