Nafta

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Naftna platforma

Nafta, kao vrsta fosilnog goriva, je tamna i viskozna tekućina koja se obično pronalazi ispod površine Zemlje ili morskog dna. To je vrlo složena smjesa različitih spojeva, pretežno ugljikovodika alkanskog, cikloalkanskog i aromatskog reda čiji se sastav mijenja od nalazišta do nalazišta. Nagla potrošnja naftnih derivata je ubrzala razvoj metoda prerade nafte (frakciona destilacija, kreking, itd.). Danas nafta predstavlja sirovinu za proizvodnju pogonskog goriva motora, a također i kao sirovina u hemijskoj industriji. Hemijskom preradom nafte dobija se niz produkata koji se koriste u drugim oblastima industrije (sirovine za proizvodnju boja i lakova, rastvarači, itd.). Ova oblast se naziva petrohemijska industrija.

Porijeklo nafte[uredi | uredi izvor]

Od mnoštva teorija koje su se bavile porijeklom nafte, izdvajaju se dvije grupe teorija: biogena i nebiogena teorija. Prema biogenoj teoriji se smatra da je nafta nastala razgradnjom biljnih i životinjskih organizama u anaerobnim uslovima. Prema nebiogenoj teoriji, nafta je nastala od anorganskih spojeva ugljika u Zemljinom plaštu (metan, elementarni ugljik, ugljik dioksid, karbonati). Smatra se da su od ovih spojeva nebiogenim putem nastali ugljikovodici, koji napuštaju plašt i dolaze do površine ili se skupljaju kao rezervoari.

Osobine nafte[uredi | uredi izvor]

Nafta je viskozna tečnost čija se gustoća kreće od 0,72 - 1,0 g/cm3. Miris nafte zavisi od prisustva lahko isparljivih komponenata, a može biti neprijatan ukoliko je visok sadržaj sumporovih spojeva. Gustoća nafte zavisi od sastava: ako je prisutno više alifatskih ugljikovodika u odnosu na aromatske, gustoća je manja.

Hemijski sastav[uredi | uredi izvor]

Sastav sirove nafte se razlikuje u zavisnosti od nalazišta. Glavne komponenete su alkani, cikloalkani i aromatski ugljikovodici. Osim ugljikovodika u nafti mogu biti prisutni organski spojevi sa sumporom, kisikom i dušikom. Sirova nafta može sadržavati male količine vode (kao emulzija) i male količine metala. Zbog velikog broja ugljikovodika i mogućnosti izomerije, nafta može sadržavati na desetine hiljada različitih spojeva.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: