Aromatski ugljikovodici

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Aromatski ugljikovodici (Areni) su nezasićeni ugljikovodici koji su svojoj strukturi imaju peto- ili šestočlani prsten u kojem se nalaze naizmjenično jednostruke i dvostruke veze. Te veze se mogu posmatrati kao hibrid između jednostrukih i dvostrukih veza, pošto su sve veze u prstenu identične. Ovaj model je razvio August Kekulé na osnovu proučavanja benzena. Benzen kao najpoznatiji aromatski ugljikovodik je mnogo stabilni nego što bi se to moglo očekivati posmatrajući njegovu strukturu molekule.

Benzen, predstavnik aromatskih ugljikovodika

Sadržaj

[uredi] Osobine

Pošto su sve elektronske orbitale u molekuli benzena van ravni atoma, one mogu imati interakcije između sebe te biti delokalizirane. To znači da umjesto da su vezani na pojedine atome ugljika, svaki elektron biva dijeljen od strane svih šest atoma u prstenu. Na taj način, sve veze u prstenu su jednake dužine i jačine i rezultiraju da molekularne orbitale imaju pi simetriju.

[uredi] Historija

Pojam aromatski prvi je upotrijebio August Wilhelm Hofmann 1855. Jedni od najranije poznatih aromatskih ugljikovodika su benzen i toluen. Oni imaju specifičan prijatan miris, pa su stoga i dobili naziv aromatski (aroma = miris) iako svi aromatski spojevi nemaju takav miris. Zajedničko im je samo da u svojoj strukturi imaju ciklički nezasićeni prsten.

[uredi] Klasifikacija

Ključni aromatski ugljikovodici su: benzen, toluen i ksilen. Godišnje se u svijetu proizvede preko 35 miliona tona ovih spojeva. Dobivaju se rafiniranjem sirove nafte ili destilacijom katrana. Dijele se na:

  • Heterociklične;
  • Policiklične; i
  • Supstitusane aromatske ugljikovodike

[uredi] Također pogledajte

[uredi] Literatura

  • P. v. R. Schleyer: Aromaticity (Editorial), Chemical Reviews, 2001, 101:1115-1118.
  • A. T. Balaban, P. v. R. Schleyer i H. S. Rzepa: Crocker, Not Armit and Robinson, Begat the Six Aromatic Electrons, Chemical Reviews, 2005, 105:3436-3447
  • A. W. Hofmann: On Insolinic Acid, Proceedings of the Royal Society, 1855 8:1-3.


U G LJ I K O V O D I C I
aciklički ciklični
ZASIĆENI NEZASIĆENI KARBOCIKLIČKI HETEROCIKLIČKI
alkani alkeni
alkini
zasićeni nezasićeni aromatski
cikloalkani cikloalkeni areni