Benzen
 |
Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori). Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
| Benzen | |
 |
|
| Općenito | |
|---|---|
| Hemijski spoj | Benzen |
| Druga imena | Benzol |
| Molekularna formula | C6H6 |
| CAS registarski broj | 71-43-2 |
| Kratki opis | bezbojna tekućaina |
| Svojstva | |
| Molarna masa | 78,11 g/mol−1 |
| Agregatno stanje | tekuće |
| Gustoća | 0,8842 g·cm−3 |
| Tačka topljenja | 5,5 °C |
| Tačka ključanja | 80,1 °C |
| Pritisak pare | 100 hPa (20 °C) |
| Rastvorljivost | 1,77 g·l−1 (u vodi) |
| Dipolni moment | 0 D |
| Rizičnost | |
| NFPA 704 |
 3
2
0
|
Benzen (IUPAC-nomenklaturi - benzen iako nije alken, naziva se još i benzol mada ne spada u alkohole) je bezbojna tekućina karakterističnog mirisa. Spada u aromatske ugljikovodike. Sumarna formula mu je C6H6. Benzen je kancerogen, te je stoga zamijenjen kao otapalo. Danas je umjesto njega upotrebljavaju toluol i ksilol. Danas se benzen upotrebljava gotovo isključivo u hemijskoj industriji za proizvodnju nekih hemikalija. Pošto se nalazi u nafti, jedan je od sastojaka pogonskog benzina i dizela.
Sadržaj |
Historija [uredi]
Riječ benzen potječe od arapske riječi luban dschawi, koja doslovno znači Tamjan sa Jave. Putem trgovačkih veza u srednjem vijeku, ovaj pojam je došao u Evropu, te je nazvan benjui (ital.) i benzoé (lat.) Engleski fizičar Michael Faraday je 1825. godine uspio izolirati benzen iz tekućih ostataka nafte nakon sagorijevanja i destilacije.
Hemijske reakcije [uredi]
Potpuna oksidacija (sagorijevanje) benzena:
- Benzen reagira sa kiseonikom i prelazi u ugljen dioksid i vodu.
Reference [uredi]
- Edgar Heilbronner, Jean Jacques: Paul Havrez und seine Benzolformel u: Chemie in unserer Zeit. 32.1998,5, Strana 256-264. ISSN 0009-2851
- Elke Schimming: Die Belastung des Menschen durch Benzol und andere aromatische Kohlenwasserstoffe unter besonderer Berücksichtigung des Beitrages der Innenraumluft . Cuvillier, Göttingen 1998. ISBN 3897121956
- Reichelt Pfeifer: H2O & Co Organische Chemie. Oldenburg, Minhen 2003, ISBN 3-486-16032-X
- C.J. Estler: Pharmakologie und Toxikologie. Schattauer, Štutgart 1992, 2005. ISBN 3-7945-2295-8
- Nabil Osman: Kleines Lexikon deutscher Wörter arabischer Herkunft. 6. izdanje, Minhen 2002. ISBN 3-406-475841
Vanjski linkovi [uredi]
- Osobine, opasnosti, upotreba i proizvodnja (de)
- Djelovanje, tendencije i proizvodnja (de)
- Svojstva, opasnosti i pravne osnovne (de)
- Internacionalna hemijska sigurnosna karta
- Struktura benzena (de)
 |
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |
