Arapski jezik

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Arapski jezik
اللُّغَةُ العَرَبِيَّةُ
Države govorenja Alžir, Bahrein, Egipat, Irak, Jordan, Kuvajt, Liban, Libija, Mauritanija, Maroko, Oman, Katar, Saudijska Arabija, Somalija, Sudan, Sirija, Tunis, Ujedinjeni Arapski Emirati, Palestina (Zapadna Obala i Gaza), Zapadna Sahara, Jemen, i u drugim državama, kao što su Izrael, kao jezik manjine.
Regije govorenja Bliski Istok, Sjeverna Afrika
Broj govornika oko 206 miliona (maternji)
Rang 5
Jezička porodica afroazijski

 semitski
  zapadno semitski
   centralno semitski

    arapski
Službeni status
Služben u Alžiru, Bahreinu, Komorima, Čadu, Džibutiju, Egiptu, Iraku, Izraelu, Jordanu, Kuvajtu, Libanu, Libiji, Mauritaniji, Maroku, Omanu, Palestini, Kataru, Zapadnoj Sahari, Saudijskoj Arabiji, Somaliji, Sudanu, Siriji, Tunisu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Jemenu
Regulatori Egipat: Akademija Arapskog Jezika
Jezički kod
ISO 639-1 ar
ISO 639-2 ara
ISO 639-3 ara
SIL: ARA
Vidi također: Jezik | Spisak jezika

Arapski jezik (arapskim pismom: اللُّغَةُ العَرَبِيَّةُ) pripada južnom ogranku semitskih jezika i afroazijskoj porodici jezika. Govori ga više od dvije stotine miliona ljudi širom arapskog svijeta, a na različite načine ga koriste i izučavaju muslimani cijelog svijeta. Muslimani se u svojim molitvama obraćaju Bogu na arapskom jeziku. Kao jezik jedne od najvećih svjetskih religija i službeni jezik mnogih država i dinastija koje su vladale u prošlosti, arapski jezik je ostavio traga i na drugim jezicima u svijetu. Tokom srednjeg vijeka, arapski jezik je bio glavni jezik kulture i nauke, što je rezultovalo brojnim arabizmima u nomenklaturi evropskih jezika na području filozofije, astronomije, astrologije, matematike, algebre, medicine i drugih nauka. Arapski jezik je jedan od šest službenih jezika organizacije Ujedinjenih nacija.


Književni i savremeni standardni arapski jezik[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Uticaj arapskog na druge jezike[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Arapski jezik i islam[uredi | uredi izvor]

Posljednja Objava od Gospodara svjetova čovječanstvu, Kur'an, je objavljena na arapskom jeziku. Samim tim, to ukazuje na veličinu arapskog jezika. Jedan od najvećih faktora koji su učestvovali u očuvanju gramatike arapskog jezika do danas, jesu upravo Kur'an i sunnet, Allahovog Poslanika, s.a.v.s. o kojima brinu islamski učenjaci. Ono na čemu su se složili muslimani od prvih, pa sve do posljednjih, jeste da je Kur'an najveličanstvenije djelo na arapskom jeziku, a ovo mišljenje zastupa i dobar broj nemuslimana koji poznaju Kur'an i arapski jezik. Muslimani se pet puta dnevno obraćaju Allahu u svojim molitvama (namazima) na arapskom jeziku, a također kod njihovog cjelokupnog ibadeta (robovanja, obožavanja Allaha) osnova je da ibadet bude na arapskom jeziku. Zbog veličanstvenosti Kur'ana, kao najboljeg djela na arapskom jeziku, mnogi nemuslimani su spoznali islam i prihvatili ga za svoju vjeru sa ubjeđenjem da je istina. Arapski jezik i islam su, može se slobodno reći, dva neodvojiva pojma, jer se suština vjere ne može razumjeti osim uz poznavanje arapskog jezika. Također, Uzvišeni Allah u Kur'anu izaziva čovječanstvo da sačine govor sličan Kur'anu, međutim svi pokušaji koji su zabilježeni su neuspjeli. U savremenom dobu, nauka je do sada potvrdila oko 80% Kur'ana i to je opće poznato. Međutim, u vrijeme spuštanja Objave, nauka nije bila na tako velikom stepenu da ponuka tadašnje nemuslimane da prihvate islam sa ubjeđenjem i rezultatima, čije plodove danas bere cijeli svijet. Ono što je zadivilo tadašnje arapske prvake i običan narod, jeste upravo jezička nadnaravnost Kur'ana, sa kojom nisu mogli da pariraju i pored toliko vrsnih pjesnika koje su imali na raspolaganju.

Dijalekti arapskog jezika[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Glasovi arapskog jezika[uredi | uredi izvor]

Vokali[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Struktura sloga[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Akcenti[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Razlike između dijalekata[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Gramatika arapskog jezika[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Arapsko pismo[uredi | uredi izvor]

Glavna stranica: Arapsko pismo
Arapski alfabet

ا    ب    ت    ث    ج    ح

خ    د    ذ    ر    ز    س

ش    ص    ض    ط    ظ    ع

غ    ف    ق    ك    ل

م    ن    ه    و    ي

Historija · Transliteracija
Diakritici · Hemze ء
Cifre · Numeracija
p  r  u

Kaligrafija - krasnopis[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Transliteracija[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Arapska književnost[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: