Arapski jezik

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Arapski jezik
اللُّغَةُ العَرَبِيَّةُ
Države govorenja Alžir, Bahrein, Egipat, Irak, Jordan, Kuvajt, Liban, Libija, Mauritanija, Maroko, Oman, Katar, Saudijska Arabija, Somalija, Sudan, Sirija, Tunis, Ujedinjeni Arapski Emirati, Palestina (Zapadna Obala i Gaza), Zapadna Sahara, Jemen, i u drugim državama, kao što su Izrael, kao jezik manjine.
Regije govorenja Bliski Istok, Sjeverna Afrika
Broj govornika oko 206 miliona (maternji)
Rang 5
Jezička porodica afroazijski

 semitski
  zapadno semitski
   centralno semitski

    arapski
Službeni status
Služben u Alžiru, Bahreinu, Komorima, Čadu, Džibutiju, Egiptu, Iraku, Izraelu, Jordanu, Kuvajtu, Libanu, Libiji, Mauritaniji, Maroku, Omanu, Palestini, Kataru, Zapadnoj Sahari, Saudijskoj Arabiji, Somaliji, Sudanu, Siriji, Tunisu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Jemenu
Regulatori Egipat: Akademija Arapskog Jezika
Jezički kod
ISO 639-1 ar
ISO 639-2 ara
ISO 639-3 ara
SIL: ARA
Vidi također: Jezik | Spisak jezika

Arapski jezik (arapskim pismom: اللُّغَةُ العَرَبِيَّةُ) pripada južnom ogranku semitskih jezika i afroazijskoj porodici jezika. Govori ga više od dvije stotine miliona ljudi širom arapskog svijeta, a na različite načine ga koriste i izučavaju muslimani cijelog svijeta. Muslimani se u svojim molitvama obraćaju Bogu na arapskom jeziku. Kao jezik jedne od najvećih svjetskih religija i službeni jezik mnogih država i dinastija koje su vladale u prošlosti, arapski jezik je ostavio traga i na drugim jezicima u svijetu. Tokom srednjeg vijeka, arapski jezik je bio glavni jezik kulture i nauke, što je rezultovalo brojnim arabizmima u nomenklaturi evropskih jezika na području filozofije, astronomije, astrologije, matematike, algebre, medicine i drugih nauka. Arapski jezik je jedan od šest službenih jezika organizacije Ujedinjenih nacija.


Književni i savremeni standardni arapski jezik[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Uticaj arapskog na druge jezike[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Arapski jezik i islam[uredi | uredi izvor]

Posljednja Objava od Gospodara svjetova čovječanstvu, Kur'an, je objavljena na arapskom jeziku. Samim tim, to ukazuje na veličinu arapskog jezika. Jedan od najvećih faktora koji su učestvovali u očuvanju gramatike arapskog jezika do danas, jesu upravo Kur'an i sunnet, Allahovog Poslanika, s.a.v.s. o kojima brinu islamski učenjaci. Ono na čemu su se složili muslimani od prvih, pa sve do posljednjih, jeste da je Kur'an najveličanstvenije djelo na arapskom jeziku, a ovo mišljenje zastupa i dobar broj nemuslimana koji poznaju Kur'an i arapski jezik. Muslimani se pet puta dnevno obraćaju Allahu u svojim molitvama (namazima) na arapskom jeziku, a također kod njihovog cjelokupnog ibadeta (robovanja, obožavanja Allaha) osnova je da ibadet bude na arapskom jeziku. Zbog veličanstvenosti Kur'ana, kao najboljeg djela na arapskom jeziku, mnogi nemuslimani su spoznali islam i prihvatili ga za svoju vjeru sa ubjeđenjem da je istina. Arapski jezik i islam su, može se slobodno reći, dva neodvojiva pojma, jer se suština vjere ne može razumjeti osim uz poznavanje arapskog jezika. Također, Uzvišeni Allah u Kur'anu izaziva čovječanstvo da sačine govor sličan Kur'anu, međutim svi pokušaji koji su zabilježeni su neuspjeli. U savremenom dobu, nauka je do sada potvrdila oko 80% Kur'ana i to je opće poznato. Međutim, u vrijeme spuštanja Objave, nauka nije bila na tako velikom stepenu da ponuka tadašnje nemuslimane da prihvate islam sa ubjeđenjem i rezultatima, čije plodove danas bere cijeli svijet. Ono što je zadivilo tadašnje arapske prvake i običan narod, jeste upravo jezička nadnaravnost Kur'ana, sa kojom nisu mogli da pariraju i pored toliko vrsnih pjesnika koje su imali na raspolaganju.

Dijalekti arapskog jezika[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Glasovi arapskog jezika[uredi | uredi izvor]

Vokali[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Struktura sloga[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Akcenti[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Razlike između dijalekata[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Gramatika arapskog jezika[uredi | uredi izvor]

Općenito o gramatici arapskog jezika[uredi | uredi izvor]

Arapski jezik, kao semitski jezik i kao jedan, vrlo star jezik, ima ogromno razvijenu gramatiku na kojoj mu mogu pozavidjeti ostali jezici. Često se za arapski jezik kaže da je on jezik poezije, aludirajući na to da je arapski jezik osnova u poeziji, upravo iz razloga razvijenosti njegove gramatike. Pojedini pjesnici su znali 'opčarati' onoga kome recituju određene stihove, takvim opisima kao da gledaju svojim očima stanje recitovanih stihova. Jedna od ljepota gramatike arapskog jezika jeste da za određene riječi postoji i pravilna i nepravilna množina. Također, arapski jezik je nazvan لغة الضاد, tj. jezikom Dad-a (jedno od slova arapske abecede), jer ga posjeduje samo arapski jezik. Arapski jezik sadrži mnoštvo dijalekata, zavisno od plemena do plemena koje ga je prenosilo. Najuzvišenije gramatičko djelo na arapskom jeziku, oko kojeg se složila većina nemuslimanskih naučnika, a svi islamski učenjaci, jeste Kur'an i to je razlog da oni koji pomno i detaljno uče gramatiku arapskog jezika, crpe gotovo sve primjere iz Kur'ana. Također, Kur'an i sunnet Allahovog Poslanika, Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, pomogli su u očuvanju gramatike arapskog jezika, na način da su je sačuvali od promjena, dok su drugi jezici pretrpjeli veliki broj istih. Stručnjaci i gramatičari arapskog jezika i danas dan pomno rade na očuvanju i pojašnjavanju gramatike ovog zadivljujućeg jezika.

Padeži, podjela riječi u arapskom jeziku, imenska i glagolska rečenica[uredi | uredi izvor]

Padeži[uredi | uredi izvor]

Arapski jezik ima tri padeža, a to su:

  • Nominativ (الرفع)
  • Akuzativ (النصب)
  • Genitiv (الجر)

Postoji i stanje džezma (مجزوم), koje vrijedi za glagole i vrijedi napomenuti da bi se za navedeno stanje moglo reći da može biti i treći padež glagola.

Imenica može imati tri padeža i to su, upravo, ova tri navedena padeža. Nominativ dolazi kao osnova neke riječi, odnosno, za nominativ ne treba postojati neki povod, dok za akuzativ i genitiv mora biti neki povod. Akuzativ dolazi sa povodom koji dođe ispred riječi koji ga uzrokuje, npr. kao poslije riječi إنّ ili أنّ. Genitiv, također, dolazi sa nekim od povoda koji ga uzrokuju, kao npr. kada ispred imenice dođu određene riječi koje uzrokuju genitiv, poput riječi من ili في, poslije kojih riječ dolazi u genitivu.

Glagol ima dva padeža, a to su nominativ i akuzativ, a ima i stanje džezma, kao što smo ga spomenuli i rekli da može biti nazvan i trećim padežom glagola. Nominativ i kod glagola dolazi kao osnova i nema povoda koji ga uzrokuje. Što se tiče akuzativa, on kao i kod imenice dolazi sa povodom, a obavezno dolazi i na objektu, odnosno objekat glagola je u akuzativu. Glagol ne može doći u genitivu.

Podjela riječi u arapskom jeziku[uredi | uredi izvor]

Riječ (الكلمة) u arapskom jeziku se dijeli na tri vrste, a to su:

  1. Imenica (اسم), kao الكتاب - knjiga
  2. Glagol (فعل), kao ذهب/يذهب - ići
  3. Prilog (حرف), kao إلى - prema

Imenska rečenica[uredi | uredi izvor]

Jedna od posebnosti arapskog jezika jeste ta da arapski jezik nema glagola biti (sam, si, je, smo, itd...). Uloga ovog glagola biti nalazi se u tzv. određenom članu ال (el), tj. u njegovom korištenju. Također, rečenica u arapskom jeziku može biti imenska i glagolska. Imenska rečenica se sastoji od subjekta (مبتدا) i predikata (خبر), dok se glagolska rečenica sastoji od izvršioca radnje (فاعل) i glagola (فعل), a može sadržati i ono nad čim je radnja izvršena, tj. objekat (مفعول به). Da bismo pojasnili ulogu određenog člana ال (el), odnosno njegovu funkciju u preuzimanju glagola biti, a koje se veže za tvorenje imenske rečenice, moramo znati da u arapskom jeziku postoje četiri solucije, a to su:

  1. المسجد الجميل (da obje imenice na sebi imaju određeni član el)
  2. مسجد جميل (da imenice na sebi nemaju el)
  3. مسجد الجميل (da prva imenica nema el, a druga ima)
  4. المسجد جميل (da prva imenica ima el, a druga nema)

Ovo su opcije na koje možemo naići kada se susretnemo sa arapskim jezikom. Od ove četiri solucije koje smo naveli, samo je jedna potpuna imenska rečenica koja sadrži subjekat i predikat, a to je solucija pod brojem 4, koju smo podebljali, a ona glasi المسجد جميل - džamija je lijepa. Dakle, da bismo dobili glagol biti u tvorbi imenske rečenice, moramo na prvu imenicu odrediti (u ovom slučaju sa određenim članom el) i to je subjekat, dok drugu riječ ne smijemo odrediti (u osnovi) i ona je predikat. Prva solucija koju smo naveli jeste da obje imenice na sebi imaju određeni član el (النسجد الجميل), što bi značilo 'lijepa džamija', što u biti nije rečenica, jer u ovoj soluciji druga riječ opisuje prvu, tj. bude joj svojstvo. Druga navedena solucija je da imenice na sebi nemaju el i ona je identična prvoj, tj. druga riječ je opis prvoj riječi. Treća solucija je tzv. genitivna veza između prve i druge imenice, pa bi (مسجد الجميل) značilo - džamija lijepog.

Glagolska rečenica[uredi | uredi izvor]

Glagolska rečenica je rečenica koja počinje sa glagolom, a ona se sastoji od glagola (فعل) i izvršioca radnje tog glagola (فاعل), a jednostavan primjer za nju jeste: يأكل زيد الموز, što bi u prijevodu bilo: Pojeo je Zejd bananu. Dakle, vidimo da imamo glagol (يأكل), izvršioca radnje (زيد) i objekat (الموز) i to je potpuna glagolska rečenica. Imamo glagola koji sa sobom ne povlače objekat, poput glagola ذهب/يذهب - ići, i sl.

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Arapsko pismo[uredi | uredi izvor]

Glavna stranica: Arapsko pismo
Arapski alfabet

ا    ب    ت    ث    ج    ح

خ    د    ذ    ر    ز    س

ش    ص    ض    ط    ظ    ع

غ    ف    ق    ك    ل

م    ن    ه    و    ي

Historija · Transliteracija
Diakritici · Hemze ء
Cifre · Numeracija
p  r  u

Kaligrafija - krasnopis[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Transliteracija[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Arapska književnost[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: