Jemen
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
| Jemen al-Dschumhūriyya al-Yamaniyya |
|||||
|
|||||
| Uzrečica: | |||||
| Himna: 'United Republic' | |||||
 |
|||||
| Glavni grad | Sanaa |
||||
| Službeni jezik | Arapski jezik | ||||
| Nezavisnost • Priznato |
30. novembar 1967 |
||||
| Površina • Ukupno • Procenat vode |
536.869 km² ([[Spisak država po površini|]]) |
||||
| Stanovništvo • Ukupno • Gustoća |
20.329.000 (2004) 38 /km² |
||||
| Valuta | 1 Jemen-Rial (Y. Rl) = 100 Fila | ||||
| Vremenska zona | UTC +3h | ||||
| Internet domena | .ye | ||||
| Pozivni broj | +967 | ||||
Republika Jemen je država u jugozapadnoj Aziji, s obalama na Crvenom moru, Adenskom zaljevu i Arapskom moru. Po obliku vladavine je republika.
Sadržaj |
[uredi] Historija
Današnja država Jemen nastala je 1990. ujedinjenjem Arapske Republike Jemen i Demokratske Narodne Republike Jemen. Na području jugozapadnog djela Arapskog poluotoka u starome vijeku bilo je nekoliko gradova-država visoke kulture i civilizacije. U ranome srednjem vijeku Jemenom su vladali Etiopljani i Perzijanci, a od 630. Arapi. Pod osmanskom vlašću od 1517. do početka 18. vijeka, kada na vlast dolazi jemenski imam. Sredinom 19. vijeka Aden su zauzeli Britanci i proširili se u unutrašnjost zemlje. Samostalna kraljevina proglašena je 1917., ali južni dio zemlje ostao je pod britanskom vlašću. Godine 1959. osnovana je Federacija Južnoarapskih Emirata, a nakon odlaska Britanaca 1967. proglašena je samostalna republika Južni Jemen. Godine 1972. izbio je rat između dviju jemenskih država. Kasniji sukobi doveli su do novog rata 1979., a potom su uslijedili pregovori koji su prethodili njihovu ujedinjenju. Godine 1994. izbio je građanski rat između sjevernjačkih i južnjačkih snaga u kojem je Sjever pobijedio i učvrstio vlast u cijeloj državi.
[uredi] Geografija
Jemen se nalazi na krajnjem jugozapadu Arapskog poluotoka. Plodnija je od ostalih zemalja Srednjeg istoka, s dobrim obradivim tlom u zapadnim visoravnima gdje redovito pada kiša. Obala i gorje na istoku su vrući, suhi i ogoljeli. U Jemenu se ističu dva planinska lanca: Tibämat aš šam iz smjera S-J i Hadramaut iz smjera I-Z. Država je siromašna rijekama i slatkom vodom. U Adenskom zaljevu se nalazi i jedini veći otok Sokotra.
[uredi] Stanovništvo
Većina Jemenaca su Arapi muslimani, pripadnici različitih plemena. Svako ima svojeg šeika i vlastite običaje, nošnju i folklor. Unutar plemena živi se u velikim, čvrsto povezanim proširenim obiteljima. Isti dom obično dijeli generacija iste obitelji. Plemenska tradicija posebno je jaka u Sjevernom Jemenu.
[uredi] Gradovi
Afganistan • Armenija4) • Azerbejdžan1) • Bahrein • Bangladeš • Brunej • Butan • Egipat2) • Filipini • Gruzija1) • Indija • Indonezija3) • Irak • Iran • Istočni Timor3) • Izrael • Japan • Jemen • Jordan • Južna Koreja • Kambodža • Katar • Kazahstan1) • Kina • Kipar4) • Kirgistan • Kuvajt • Laos • Libanon • Maldivi • Malezija • Mijanmar • Mongolija • Nepal • Oman • Pakistan • Rusija1) • Saudijska Arabija • Singapur • Sirija • Sjeverna Koreja • Šri Lanka • Tadžikistan • Tajland • Turkmenistan • Turska1) • Ujedinjeni Arapski Emirati • Uzbekistan • Vijetnam
Teritorije:
Hong Kong • Makao • Palestina • Tajvan
Nepriznate države:
Abhazija • Južna Osetija • Nagorni Karabah • Sjeverni Kipar4), 5)
1) Djelomično u Evropi. 2) Smatra se i dijelom Afrike. 3) Smatra se i dijelom Okeanije. 4) Cijelom teritorijom na području Azije , ali politički i kulturno pripada Evropi. 5) Priznata samo od strane Turske.
