Mongolija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Mongolija
Monggol ulus.svg
Монгол Улс
Mongol Uls
Zastava Mongolije Grb Mongolije
Zastava Grb
Himna"Bügd Nairamdakh Mongol"
Položaj Mongolije
Glavni grad Ulaanbaatar
47°55′S 106°53′I / 47.917, 106.883
Službeni jezik mongolski
Državno uređenje  
 -  Predsjednik Nambaryn Enkhbayar
 -  Predsjednik vlade Sanjiin Bayar
Nezavisnost 11. juli 1921. 
Površina
 -  Ukupno 1.564.116 (18.)
 -  Vode (%) 0,6
Stanovništvo
 -  Ukupno (2009) 3 041 142 (104.)
 -  Gustoća stanovništva 1,94/km2 
BDP (PKM) 2008
 -  Ukupno $9.414 biliona (-)
 -  Per capita $3,547 
Gini (2002.) 32,8 (-)
HDI (2007) 0.727 (medijum) (76. na svijetu)
Valuta Tugrug
Vremenska zona +7, ljeti +8
Internet domena .mn
Pozivni broj 976

Mongolija (na mongolskom, Монгол Улс, "zemlja Mongola") je kontinentalna država u Srednjoj Aziji, koja graniči sa Rusijom na sjeveru i Kinom na jugu. Mongolija je bila središnji dio Mongolskog carstva u 13. vijeku, no od kraja 18. vijeka, zemljom je vladala kineska Qing loza. 1921, Mongolija je postala nezavisna, i uz pomoć Sovjetskog Saveza postala je komunistička država. Nakon raspada Sovjetskog Saveza, Mongolija je prihvatila demokratiju kao politički sistem.

Mongolija ima malo obradivog zemljišta; dobar dio njene površine su pašnjaci, sa planinama na sjeveru zemlje i Pustinjom Gobi na jugu. Nešto više od 30% stanovništva su nomadski ili polunomadski tibetski budisti mongolskog etničkog porijekla. Preko 50% stanovništva živi u glavnom gradu, Ulaanbaataru.

Još u antičko vrijeme su Mongoliju zbog nestvarno surove klime naseljavala gotovo isključivo nomadska plemena stočara; u toj velikoj zemlji postojala su tek sporadično manja naselja Samojedi i Ujgura, kao i neka pod kineskim utjecajem.

Još u to vrijeme dolazilo je do napada pojedinih plemena na Kinu i na putu svile koji je prolazio zapadnom i središnjom Azijom. U srednjem vijeku uspjelo je Džingis Kanu (1155-1227) ujediniti mongolska plemena u državu koja je nekoliko vijekova vladala svjetskim carstvom, koje je 1240. dosezalo čak do srednje Evrope. Njegov unuk Kublaj Kan (†1294 u Pekingu) osnovao je u Kini dinastiju Yuan i budističkim svećenicima prenio pravo upravljanja Tibetom. Nakon nekoliko razdoblja slabosti oko 1400-te je pod Timur Lenkom opet stvoreno veliko carstvo koje je kasnije u razdoblju između 1690 i 1757 prešlo na kinesku dinastiju Qving.

Nakon njenog sloma 1911 Mongolija je proglasila nezavisnost, ali je ipak (uprkos ruskoj pomoći) potrajalo do 1921 da su kineske snage (sjeverni militaristi) konačno istjerane iz zemlje. 1924 godine proglašena je Narodna Republika Mongolija, i postala je zemlja-satelit SSSRa. U ambiciji sovjetskog vodstva da od Mongolije naprave modernu komunističku državu, gotovo potpuno je uništeno tradicionalno nomadsko stočarstvo, što je uzrokovalo velike privredne probleme. Za vrijeme staljinističkih čistki ubijeno je oko 38.000 Mongola, među ostalima, gotovo sva inteligencija zemlje i oko 18.000 budističkih redovnika. Gotovo svi budistički samostani Mongolije sa svim njihovim kulturnim blagom i bibliotekama bespovratno su uništeni.

Na krilima promjena u istočnoj Evropi pojavio se 1990 i u Mongoliji demokratski pokret, a prvi slobodni izbori održani su 1992. Danas je demokratija u Mongoliji stabilnija nego u bilo kojoj drugoj državi centralne Azije. Na predsjedničke izbore u svibnju 2005 izašla su po dva prijašnja predsjednika vlade i dva industrijalca, dakle četiri ugledna kandidata. Glavne predizborne teme bile su tržišna privreda i borba protiv nezaposlenosti i korupcije; ovo zadnje pripisivalo se obojici kandidata koji su ušli u drugi krug.

Od 1990 do 1996 vladali su reformirani komunisti, a onda do 2000 Demokratska stranka. Od 2004 na vlasti je velika koalicija reformiranih komunista i demokratskih stranaka.

Politika[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Provincije[uredi | uredi izvor]

Karta Mongolije.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Mongolija je vrlo rijetko naseljena zemlja stepa, planina i pustinja. Sa 1,565.501 km2 ona je 18. država po veličini od ukupno 194 države, tek nešto malo manja od Irana. Ali za razliku od Irana, sa svojih 2,66 milijuna stanovnika ima samo 4 posto njegovog stanovništva - isto koliko i 140 puta površinom manji otok Jamajka. Takva rijetka naseljenost neće se, vjerojatno, u ovom stoljeću ozbiljnije mijenjati, iako je istina da se stanovništvo Mongolije u zadnjih 30 godina udvostručilo.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Mongolska privreda je pretežno agrarna; tradicionalni proizvodi su meso, mlijeko i vuna. Osim toga, proizvodi se nešto žitarica (na samo par promila površine), krompir i povrće. U ukupnom društvenom bruto proizvodu poljoprivreda - jednako kao i industrija - učestvuje s nepunih 30 posto.

Rudno bogatstvo Mongolije se sastoji uglavnom od uglja, nekih minerala , bakra, nafte , zlata i srebra .

Nakon dužeg razdoblja stagnacije (1990.-2002.) u zadnjih par godina privreda se oporavlja i pokazuje rast od 5,3 do 10 posto. Taj rast počiva većim dijelom na uslužnim djelatnostima čiji je udio u ukupnoj privredi narastao na oko 40 posto, i na nešto povoljnijim svjetskim cijenama bakra i zlata. Međutim, rezultat tog porasta je uglavnom zaobišao siromašno stanovništvo. Ispod granica siromaštva i dalje živi oko 36 posto stanovništva, slično kao i 1990. Teške godine reformi povećale su doduše udio privatnog poduzetništva na oko 80 posto, ali su se povećale socijalne razlike kao i one između grada i sela. Vlada barata podatkom o oko 4% nezaposlenih, međutim, neki međunarodni stručnjaci smatraju da je procjena od oko 25% bliža istini.

Demografija[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Kultura[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]


Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: