Mongolija
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
 |
Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugih izvora).
Sporne rečenice i navodi bi se mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisane i uklonjene. Pomozite Wikipediji, tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
|
|||||||||||||||||||||||||||||||
Mongolija (na mongolskom, Монгол Улс, "zemlja Mongola") je kontinentalna država u Srednjoj Aziji, koja graniči sa Rusijom na sjeveru i Kinom na jugu. Mongolija je bila središnji dio Mongolskog carstva u 13. vijeku, no od kraja 18. vijeka, zemljom je vladala kineska Qing loza. 1921, Mongolija je postala nezavisna, i uz pomoć Sovjetskog Saveza postala je komunistička država. Nakon raspada Sovjetskog Saveza, Mongolija je prihvatila demokratiju kao politički sistem.
Mongolija ima malo obradivog zemljišta; dobar dio njene površine su pašnjaci, sa planinama na sjeveru zemlje i Pustinjom Gobi na jugu. Nešto više od 30% stanovništva su nomadski ili polunomadski tibetski budisti mongolskog etničkog porijekla. Preko 50% stanovništva živi u glavnom gradu, Ulaanbaataru.
Još u antičko vrijeme su Mongoliju zbog nestvarno surove klime naseljavala gotovo isključivo nomadska plemena stočara; u toj velikoj zemlji postojala su tek sporadično manja naselja Samojedi i Ujgura, kao i neka pod kineskim utjecajem.
Još u to vrijeme dolazilo je do napada pojedinih plemena na Kinu i na putu svile koji je prolazio zapadnom i središnjom Azijom. U srednjem vijeku uspjelo je Džingis Kanu (1155-1227) ujediniti mongolska plemena u državu koja je nekoliko vijekova vladala svjetskim carstvom, koje je 1240. dosezalo čak do srednje Evrope. Njegov unuk Kublaj Kan (†1294 u Pekingu) osnovao je u Kini dinastiju Yuan i budističkim svećenicima prenio pravo upravljanja Tibetom. Nakon nekoliko razdoblja slabosti oko 1400-te je pod Timur Lenkom opet stvoreno veliko carstvo koje je kasnije u razdoblju između 1690 i 1757 prešlo na kinesku dinastiju Qving.
Nakon njenog sloma 1911 Mongolija je proglasila nezavisnost, ali je ipak (uprkos ruskoj pomoći) potrajalo do 1921 da su kineske snage (sjeverni militaristi) konačno istjerane iz zemlje. 1924 godine proglašena je Narodna Republika Mongolija, i postala je zemlja-satelit SSSRa. U ambiciji sovjetskog vodstva da od Mongolije naprave modernu komunističku državu, gotovo potpuno je uništeno tradicionalno nomadsko stočarstvo, što je uzrokovalo velike gospodarske probleme. Za vrijeme staljinističkih čistki ubijeno je oko 38.000 Mongola, među ostalima, gotovo sva inteligencija zemlje i oko 18.000 budističkih redovnika. Gotovo svi budistički samostani Mongolije sa svim njihovim kulturnim blagom i bibliotekama bespovratno su uništeni.
Na krilima promjena u istočnoj Evropi pojavio se 1990 i u Mongoliji demokratski pokret, a prvi slobodni izbori održani su 1992. Danas je demokratija u Mongoliji stabilnija nego u bilo kojoj drugoj državi centralne Azije. Na predsjedničke izbore u svibnju 2005 izašla su po dva prijašnja predsjednika vlade i dva industrijalca, dakle četiri ugledna kandidata. Glavne predizborne teme bile su tržišna privreda i borba protiv nezaposlenosti i korupcije; ovo zadnje pripisivalo se obojici kandidata koji su ušli u drugi krug.
Od 1990 do 1996 vladali su reformirani komunisti, a onda do 2000 Demokratska stranka. Od 2004 na vlasti je velika koalicija reformiranih komunista i demokratskih stranaka.
Sadržaj |
[uredi] Politika
[uredi] Provincije
[uredi] Geografija
Mongolija je vrlo rijetko naseljena zemlja stepa, planina i pustinja. Sa 1,565.501 km² ona je 18. država po veličini od ukupno 194 države, tek nešto malo manja od Irana. Ali za razliku od Irana, sa svojih 2,66 milijuna stanovnika ima samo 4 posto njegovog stanovništva - isto koliko i 140 puta površinom manji otok Jamajka. Takva rijetka naseljenost neće se, vjerojatno, u ovom stoljeću ozbiljnije mijenjati, iako je istina da se stanovništvo Mongolije u zadnjih 30 godina udvostručilo.
[uredi] Privreda
Mongolska privreda je pretežno agrarna; tradicionalni proizvodi su meso, mlijeko i vuna. Osim toga, proizvodi se nešto žitarica (na samo par promila površine), krompir i povrće. U ukupnom društvenom bruto proizvodu poljoprivreda - jednako kao i industrija - učestvuje s nepunih 30 posto.
Rudno bogatstvo Mongolije se sastoji uglavnom od uglja, nekih minerala , bakra, nafte , zlata i srebra .
Nakon dužeg razdoblja stagnacije (1990.-2002.) u zadnjih par godina privreda se oporavlja i pokazuje rast od 5,3 do 10 posto. Taj rast počiva većim dijelom na uslužnim djelatnostima čiji je udio u ukupnoj privredi narastao na oko 40 posto, i na nešto povoljnijim svjetskim cijenama bakra i zlata. Međutim, rezultat tog porasta je uglavnom zaobišao siromašno stanovništvo. Ispod granica siromaštva i dalje živi oko 36 posto stanovništva, slično kao i 1990. Teške godine reformi povećale su doduše udio privatnog poduzetništva na oko 80 posto, ali su se povećale socijalne razlike kao i one između grada i sela. Vlada barata podatkom o oko 4% nezaposlenih, međutim, neki međunarodni stručnjaci smatraju da je procjena od oko 25% bliža istini.
[uredi] Demografija
[uredi] Kultura
[uredi] Vanjski linkovi
Afganistan • Armenija4) • Azerbejdžan1) • Bahrein • Bangladeš • Brunej • Butan • Egipat2) • Filipini • Gruzija1) • Indija • Indonezija3) • Irak • Iran • Istočni Timor3) • Izrael • Japan • Jemen • Jordan • Južna Koreja • Kambodža • Katar • Kazahstan1) • Kina • Kipar4) • Kirgistan • Kuvajt • Laos • Libanon • Maldivi • Malezija • Mijanmar • Mongolija • Nepal • Oman • Pakistan • Rusija1) • Saudijska Arabija • Singapur • Sirija • Sjeverna Koreja • Šri Lanka • Tadžikistan • Tajland • Turkmenistan • Turska1) • Ujedinjeni Arapski Emirati • Uzbekistan • Vijetnam
Teritorije:
Hong Kong • Makao • Palestina • Tajvan
Nepriznate države:
Abhazija • Južna Osetija • Nagorni Karabah • Sjeverni Kipar4), 5)
1) Djelomično u Evropi. 2) Smatra se i dijelom Afrike. 3) Smatra se i dijelom Okeanije. 4) Cijelom teritorijom na području Azije , ali politički i kulturno pripada Evropi. 5) Priznata samo od strane Turske.
