Tajland

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Kraljevina Tajland
Tajland
Zastava Tajlanda Grb Tajlanda
Zastava Grb
Himna"Phleng Chat"
Položaj Tajlanda
Glavni grad Bangkok
Službeni jezik tajski
Državno uređenje  
 -  Kralj Bhumibol Adulyadej
 -  Predsjednik vlade Prayut Chan-o-cha
Nezavisnost 1782 
Površina
 -  Ukupno 514.000 (49.)
 -  Vode (%) 2
Stanovništvo
 -  Ukupno 65.444.371 (19.)
 -  Gustoća stanovništva 127/km2 
Valuta Baht
Vremenska zona +7, ljeti +7
Internet domena .th
Pozivni broj 66

Tajland, do 1949. godine poznat kao Sijam, smješten je u jugoistočnoj Aziji u samom srcu Indokineskog poluotoka. Klima na krajnjem jugu je ekvatorska, dok u ostalim dijelovima zemlje prevladava monsunska klima.


Historija[uredi | uredi izvor]

Prvi stanovnici su bili Moni,Indonežani i Kmeri.Bila je u polukolonijalnim vezama sa zemljama zapadne Evrope i SAD.Prvobitni naziv je bio Sijam a 1948 promjenio je u Tajlandu.Tajland je poznat po velikom broju državnih udara.Zadnji je bio 2005 godine.

1867-1909

Vlada[uredi | uredi izvor]

Ustroj vlasti je višestranačka ustavna monarhija.

Političke podjele[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Tajland se nalazi u ugoistočnom dijelu Azije to jest Indokine.U slivu rijeke Menem nalazi se nizija te na istoku zemlje.Dok na sjeveru i zapadu nalaze se planine.Najviši vrh je 2576 mnv.Površine 515 000 km2 te oko 65 miliona stanovnika.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Privreda Tajlanda je najviše razvijena u širem području Bangkoka. Izvozno orijentirana industrija, temeljena na jeftinoj radnoj snazi i stranom kapitalu, obilježava privredno razdoblje nakon 1986. godine, kada je privredni rasti bio oko 9%.

U poslednje dve decenije tajlandska privreda je zabilježila jednu od najvećih stopa rasta na svijetu, sa prekidom u doba azijske finansijske krize 1997. – 1998. Izvoz industrijskih proizvoda, posebno elektronike, odjeće i obuće, vozila, namještaja, hrane, plastike i igračaka čini oko 60% BDP-a. Zbog jakoga izvoza Tajland je brzo prevladao ekonomsku krizu iz 1998. Sve je važniji i turizam. BDP je u 2004. bio 8.100 $ po stanovniku, mjereno po PPP-u. Prostitucija čini značajnu privrednu granu, tako da je njen udio u BDP-u 2,7% [1]. Turisti, u prosjeku, potroše oko 10% svog novca na seksualne usluge [2].

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Religija[uredi | uredi izvor]

Prema poslednjem popisu (2000.) 95% Tajlanđana su se izjašnjavali kao teravada budisti. Muslimani su druga najveća religizna grupa (sa 4,6% populacije) [3] [4]. Neke provincije i gradovi imaju većinsko muslimansko stanovništvo npr. Pattani, Yala, Narathiwat i dijelovi Songkhla Chumphona. Kršćana (ugalvnom Katolika) ima oko 0,75%

Kultura[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]


Noia 64 apps locale.png Nedovršeni članak Tajland koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.


Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: