Tajland
| Kraljevina Tajland
Tajland
|
||||||
|---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
| Himna: "Phleng Chat" |
||||||
 Položaj Tajlanda
|
||||||
| Glavni grad | Bangkok |
|||||
| Službeni jezik | tajski | |||||
| Državno uređenje | ||||||
| - | Kralj | Bhumibol Adulyadej | ||||
| - | Predsjednik vlade | Yingluck Shinawatra | ||||
| Nezavisnost | 1782 | |||||
| Površina | ||||||
| - | Ukupno | 514.000 (49.) | ||||
| - | Vode (%) | 2 | ||||
| Stanovništvo | ||||||
| - | Ukupno | 65.444.371 (19.) | ||||
| - | Gustoća stanovništva | 127/km2 | ||||
| Valuta | Baht | |||||
| Vremenska zona | +7, ljeti +7 | |||||
| Internet domena | .th | |||||
| Pozivni broj | 66 | |||||
Tajland, do 1949. godine poznat kao Sijam, smješten je u jugoistočnoj Aziji u samom srcu Indokineskog poluotoka. Klima na krajnjem jugu je ekvatorska, dok u ostalim dijelovima zemlje prevladava monsunska klima.
Sadržaj |
Historija [uredi]
Prvi stanovnici su bili Moni,Indonežani i Kmeri.Bila je u polukolonijalnim vezama sa zemljama zapadne Evrope i SAD.Prvobitni naziv je bio Sijam a 1948 promjenio je u Tajlandu.Tajland je poznat po velikom broju državnih udara.Zadnji je bio 2005 godine.
Vlada [uredi]
Ustroj vlasti je višestranačka ustavna monarhija.
Političke podjele [uredi]
Geografija [uredi]
Tajland se nalazi u ugoistočnom dijelu Azije to jest Indokine.U slivu rijeke Menem nalazi se nizija te na istoku zemlje.Dok na sjeveru i zapadu nalaze se planine.Najviši vrh je 2576 mnv.Površine 515 000 km2 te oko 65 miliona stanovnika.
Privreda [uredi]
Privreda Tajlanda je najviše razvijena u širem području Bangkoka. Izvozno orijentirana industrija, temeljena na jeftinoj radnoj snazi i stranom kapitalu, obilježava privredno razdoblje nakon 1986. godine, kada je privredni rasti bio oko 9%.
U poslednje dve decenije tajlandska privreda je zabilježila jednu od najvećih stopa rasta na svijetu, sa prekidom u doba azijske finansijske krize 1997. – 1998. Izvoz industrijskih proizvoda, posebno elektronike, odjeće i obuće, vozila, namještaja, hrane, plastike i igračaka čini oko 60% BDP-a. Zbog jakoga izvoza Tajland je brzo prevladao ekonomsku krizu iz 1998. Sve je važniji i turizam. BDP je u 2004. bio 8.100 $ po stanovniku, mjereno po PPP-u. Prostitucija čini značajnu privrednu granu, tako da je njen udio u BDP-u 2,7% [1]. Turisti, u prosjeku, potroše oko 10% svog novca na seksualne usluge [2].
Stanovništvo [uredi]
Religija [uredi]
Prema poslednjem popisu (2000.) 95% Tajlanđana su se izjašnjavali kao teravada budisti. Muslimani su druga najveća religizna grupa (sa 4,6% populacije) [3] [4]. Neke provincije i gradovi imaju većinsko muslimansko stanovništvo npr. Pattani, Yala, Narathiwat i dijelovi Songkhla Chumphona. Kršćana (ugalvnom Katolika) ima oko 0,75%
Kultura [uredi]
Također pogledajte [uredi]
Reference [uredi]
Vanjski linkovi [uredi]
Nedovršeni članak Tajland koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
|
|||||||||||||||||
 |
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |
