Čad

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Preferences-system.svg Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Republika Čad
République du Tchad
جمهوريّة تشاد
(Džumhūrīyât Tašād)
Zastava Čada Grb Čada
Zastava Grb
Himna"La Tchadienne"
Položaj Čada
Glavni grad N'Djamena
Službeni jezik francuski i arapski
Državno uređenje  
 -  Predsjednik Idriss Déby
 -  Predsjednik vlade Djimrangar Dadnadji
Nezavisnost Od Francuske 11. august 1960
Površina
 -  Ukupno 1.284.000 (20.)
 -  Vode (%) 1,9
Stanovništvo
 -  Ukupno 9.253.493 (82.)
 -  Gustoća stanovništva 7,2/km2 
Valuta CFA franak (100 centima)
Vremenska zona UTC +1
Internet domena .td
Pozivni broj 235

Čad je republika u centralnoj Africi, bez izlaza na more. Sjeverni dio Čada se nalazi u Sahari. Graniči s Libijom na sjeveru, Sudanom na istoku, Srednjoafričkom Republikom na jugu, Kamerunom na jugozapadu te Nigerijom i Nigerom na zapadu.

Zemlja je donedavno bila među najsiromašnijima na svijetu, dijelom i zbog dugotrajnog građanskog rata etničko-vjerskih frakcija (na sjeveru je glavna religija Islam, a na jugu Kršćanstvo i animizam, iako su međusobno sukobljavale i pojedine sjeverne frakcije). U 2004. započelo se s izvozom sirove nafte, što bi u budućnosti moglo donijeti značajno povećanje nacionalnog bogatstva. BDP je u 2004. bio 1.600 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u, s povećanjem od 38% u odnosu na 2003. Prvi predsjednik bio je Francois Tombalbaye.

Historija[uredi | uredi izvor]

U srednjem vijeku je Čad bilo mjesto sastajanja islamskih trgovaca i lokalnih sahelskih plemena. 1891. zemlja postaje francuska kolonija. Čad dobija nezavisnost 1960. godine.

1965. godine izbijaju neredi u muslimanskom, sjevernom dijelu zemlje, koji rezultiraju u građanski rat, koji traje sve do 1996., kada se usvaja ustav a predsjednik Idriss Déby biva ponovo izabran.

Vlada[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Političke podjele[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Čad: satelitski snimak

Čad nema pristup moru. Zemlja ima četiri klimatske zone: velika suha polja u centralnom Čadu, pustinja na sjeveru, suha planinska oblast na sjeverozapadu i tropske nizije na jugu. Nisko Čadsko jezero je drugo po veličini jezero u Africi i nalazi se na zapadu zemlje.

Susjedna zemlja na sjeveru Libija, na istoku se nalazi Sudan, na jugu Centralnoafrička Republika, a na zapadu Niger, Nigerija i Kamerun. Na granici sa Kamerunom se nalazi glavni grad Čada, N'Djamena.

Državne granice[uredi | uredi izvor]

  • 87 km sa Nigerijom
  • 1.055 km sa Libijom
  • 1.094 km sa Kamerunom
  • 1.175 km sa Nigerom
  • 1.197 km sa Centralnoafričkom Republikom
  • 1.360 km sad Sudanom

Veći gradovi[uredi | uredi izvor]

Privreda[uredi | uredi izvor]

Ekonomija

  • Osnovna obilježja

Čad je jedna od privredno najsiromašnijih zemalja na svijetu, daleko od svjetskih pomorskih pravaca, sa skromnim prirodnim mogućnostima, veoma ovisna o stranoj pomoći. Više od 80% stanovnika prehranjuje se pretežno samoopskrbnom poljoprivredom (38% BDP-a i veći dio izvoza), a sve ostale djelatnosti razvijene su vrlo skromno.

  • Poljoprivreda

Čad ima 3,34 mil. ha njiva i trajnih nasada te 45,8 mil. ha travnjaka i pašnjaka. Poljoprivreda postoji samo na jugu države ponajprije u dolinama rijeka Chari i Logone. Za vlastitu prehranu stanovnici uzgajaju sirak, proso, kikiriki, manioku, jam, slatki krompir, rižu, kukuruz te datule u oazama, a za izvoz uglavnom pamuk. U središnjem Čadu najvažnije je stočarstvo, ponajprije govedarstvo, a manje uzgoj koza i ovaca; najveći dio stoke izvozi se u Nigeriju i Kamerun. Na jezeru Čad važno je ribarstvo.

  • Rudarstvo i energetika

U okolici jezera Čad dobijaju se soda i kuhinjska so, na sjeveru su važna nalazišta urana, boksita, zlata, kositra. Godine 1977. počelo je crpljenje nafte sa jezera Čad, a 1993. otkriveno je bogato naftno polje doba na jugu sa oko 900 mil. barela. Od tog mjesta planira se izgradnja naftovoda dugog 1050 km do luke Kribi u Kamerunu. Čad ima samo dvije TE na naftu sa instaliranom snagom od 29 MW.

  • Industrija

Vrlo skromnih razmjera (oko 12,0 % BDP-a) i gotovo u cjelosti smještena u N'Djameni, Moundouu i Sarhu. Prevladava prehrambena industrija (klaonice, šećerane, uljare), tekstilna industrija (prerada pamuka), sve ostalo je sitna prerađivačka djelatnost i obrt.

  • Saobraćaj i turizam

Cestovni saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Građanski rat je znatno usporio razvitak transportne infrastrukture u ovoj zemlji, tako da je 1987. god. Čad imao samo 30 km asfaltirane ceste. Uspješni projekti rehabilitacije cesta poboljšali su saobraćajnu mrežu, tako da Čad sada ima oko 550 km asfaltiranih cesta. Međutim, putna mreža je ograničena; ceste su uglavnom korištene samo nekoliko mjeseci tokom godine.

Željeznički saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Bez svoje željezničke mreže Čad uveliko ovisi od Kamerunske, za uvoz i izvoz, za i od morske luke Douala.

Zračni saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Internacionalni aerodrom u glavnom gradu obezbjeđuje povremene letove za Pariz i za neke od glavnih gradova u Africi.

Telekomunikacije[uredi | uredi izvor]

Ovaj sistem je dosta bazičan i veoma je skup. Jedini teleprovajder je SotelTchad. Ima samo 14.000 fiksnih telefonskih priključaka u cijelom Čadu, što je jedna od najnižih stopa u svijetu. Postoji samo jedna televizijska kompanija, TeleTchad i njeno djelovanje je ograničeno samo na glavni grad.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Broj stanovnika[uredi | uredi izvor]

Broj stanovnika se još uvijek brzo povećava. U pustinjskom dijelu živi stanovništvo koje govori arapski jezik (26%), u savanskom južnom dijelu crnački (poljoprivredni) narodi koji govore više od 100 jezika i glavne skupine su Sara, Bongo i Bagirmi u porječju Chavija i Logoneja (28%), Hansima, srodi narod uz kamerunsku granicu ( Masi, Kotohvi; 4%), narodi iz skupine Maba u gorju Ouaddai na istoku (9%) i Kunari na jezeru Čad (9%). Velike političke neusuglasice među dvama dijelovima potiču iz kulturnih, jezičnih i vjerskih razlika između pustinjskog dijela. Ondje žive muslimani koji govore arapski, manji hamitski narodi i Tubai u južnom dijelu sa crnačkim stanovništvom koji govore raznim sudanskum jezicima. Po vjeroispovijesti stanovnici su sunitski muslimani (54%), katolici (20%), protestanti (14%) i pripadnici tradicionalnih vjerovanja (7%).

Naseljenost[uredi | uredi izvor]

Sjeverni, istočni i središnji dijelovi naseljeni su vrlo rijetko, nomadskim stočarima. Na jugu i jugozapadu živi stalno naseljeno crnačko stanovništvo koje se uzdržava poljoprivredom i ribarenjem, gustoća iznosi 10-20 st/km2. Veći gradovi su (2001.) N'Djamena (602.000), Moundou(113.000), Sarh (86.000), Abeche (62.000), Kelo (36.000).

  • Državno uređenje

Po ustavu, izglasanom na referendumu 31.03.1996., Čad je predsjednička republika. Pravo glasanja imaju svi čadski državljani stariji od osamnaest godina. Predsjednik republike bira se na općim izborima na pet godina; ista osoba može biti izabrana najviše dvaput. Narodna skupština (Assemblee nationale) ima 155 članova koje na četiri godine biraju na općim izborima.

Historijsko geografski razvoj[uredi | uredi izvor]

Na etnički, kulturno i privrednom prijelaznom području između arapske S. Afrike i crne Afrike već vijekovima postoje velike suprotnosti između sjevernog i južnog dijela današnjeg Čada. Od 9. do 19. st. Oko jezera čad postojala je država Kanem-Bornu. Glavni izvor prihoda bila je transaharska trgovina. Državom je čitavo vrijeme vladala obitelj Sef; ona je 1068 uvela islam. Osim te države i 16. vijeku nastale su i manje države Bagirmi i Ouaddai. Važan izvor prihoda za te tri države bila je trgovina robljem. Suprotnosti u današnjem Čadu potiču upravo iz sukoba trgovaca robljem sa sjevera i njihovih žrtava na jugu. Preusmjeravanjem trgovine na pomorske pravce snaga muslimanskih država u 19. st. Je opala. U razdoblju od 1883. do 1900. zauzeo ih je muslimanski osvajač Rabih az-Zubajr; 1900. konačno ga je porazila francuska kolonijalna vojska. Područje današnjeg Čada postalo je 1900. god. Francuskim protektoratom, a 1910. dijelom Francuske Ekvatorijalne Afrike. 1920. postalo je francuskom kolonijom, a 1946. francuskim prekomorskim teritorijem u okviru Francuske unije. 1958. Čad je postao autonomnom republikom u sastavu Francuske zajednice. Godine 1960. stekao je potpunu nezavisnost. Prvim predsjednikom postao je N'Garta Tombalbua iz crnačkog naroda Sari.

Dinamika stanovništva[uredi | uredi izvor]

Podaci iz 2000. god. Broj stanovnika: 8 707 000 Gustoća naseljenosti: 6,8 st/km2 Natalitet: 48,8 %0 Mortalitet: 15,7 %0 Prirodni priraštaj: 33,1%0 Mortalitet dojenčadi: 96,7%0 Prosječni godišnji porast stanovništva (1996-01): 3,4% Očekivano trajanje života: M 48,5 god., Ž 52,6 god. Udio stanovništva mlađeg od 15 god. : 47,7% Udio stanovništva starijeg od 60 god. : 4,5% Udio gradskog stanovništva (1999) : 23,4% Broj i udio aktivnog stanovništva (1997) : 3.433.000 (47,9%) Obrazovanost (stariji od 25 god.): bez obrazovanja 81,1%; OŠ 15,4%; SŠ 3,2%; VSŠ 0,3%. Udio nepismenog stanovništva: 44,4%

Kultura[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Vlada
Općenito

Wikivoyage-Logo-v3-icon.svg Chad vodič za putovanje sa Wikivoyage



Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: