Srednjoafrička Republika

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Centralnoafrička Republika)
Srednjoafrička Republika
République Centrafricaine
Ködörösêse tî Bêafrîka
Zastava Srednjoafričke Republike Grb Srednjoafričke Republike
Zastava Grb
Himna"La Renaissance"

Položaj Srednjoafričke Republike na karti
Položaj Srednjoafričke Republike
Glavni grad Bangui
Službeni jezik francuski i sango
Državno uređenje  
• Predsjednik
Faustin-Archange Touadéra
• Predsjednik vlade
Henri-Marie Dondra
Zakonodavstvo  
Nezavisnost Od Francuske 13. augusta 1960
Površina
• Ukupno
622.984 km2 (42.)
• Vode (%)
~0
Stanovništvo
• Ukupno
3.683.538 (124.)
5,8/km2 
Valuta CFA franak (100 centima)
Vremenska zona UTC +1
Pozivni broj 236
Internetska domena .cf

Srednjoafrička Republika je kontinentalna država koja se nalazi u srednjoj Africi.[1] Od najbližeg mora, Gvinejskog zaliva, udaljena je oko 600 km. Na sjeveru graniči s Čadom, Sudanom na sjeveroistoku, Južnim Sudanom na istoku, Demokratskom Republikom Kongom i Republikom Kongo na jugozapadu i s Kamerunom na zapadu.

Obuhvata površinu od 620.000 km2 a prema procjeni iz 2014. godine u državi je živjelo oko 4,7 miliona stanovnika.

Glavni grad Srednjoafričke Republike je Bangui.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Ime Srednjoafrička Republika izvedeno je iz geografskog položaja zemlje u središnjem dijelu Afrike i njenog republičkog oblika vladavine. Od 1976. do 1979. zemlja je bila poznata kao Srednjoafričko Carstvo. Tokom kolonijalne ere zemlja se zvala Ubangi-Shari, koja je nastala od rijeka Ubangi i Chari.

Historija[uredi | uredi izvor]

Od XVI vijeka ovim su područjem dominirali arapski trgovci koji su glavninu prihoda ubirali lovom na robove i njihovom prodajom u sjevernu Afriku ili niz rijeku Ubangi i Kongo do obale Atlantskog okeana. U XVIII vijeku ovamo su se, bježeći sa zapada pred napadima Fulanija, doselili narodi Banda, Baya-Mandjia i Zande koji danas čine većinu stanovništva. U XIX vijeku lovom na robove počeli su se baviti i domicilni narodi koji su živjeli uz rijeku Ubangi što ih je učinilo veoma nepopularnima kod drugih etničkih grupa. Evropske kolonijalne sile podijelile su u drugoj polovini XIX vijeka Afriku, a područje današnje Srednjoafričke Republike pripalo je Francuskoj koja je velika područja zemlje iznajmila privatnim plantažerima što je uzrokovalo više pobuna domaćeg stanovništva. 1958. godine je proglašena nezavisnost. Sve do 1996. godine na vlasti je bio diktatorski režim, nakon čega se osniva vlada nacionalnog jedinstva. Nakon nekoliko slobodnijih izbornih ciklusa u 1990-ima zemlja se vratila umjerenom autoritarizmu poslije državnog udara 2003. u kojem je na vlast došao predsjednik François Bozizé, koji je također svrgnut u državnom udaru 2013. kada na vlast dolazi vođa pobunjenika Michel Djotodia koji je s položaja odstupio 10. januara 2014.[2]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Nalazi se u središtu Afrike, većina teritorija je valovita ravnica omeđena planinama na sjeveru i zapadu, s najvišim vrhom Kayagangiri (1420 m n/v). Na sjeveru je klima bliska pustinjskoj klimi, travnate savane i rijetke šume preovladavju u središnjim dijelovima, dok je na jugu bujna tropska vegetacija i tropska klima.

Vlada[uredi | uredi izvor]

Organizacija vlasti je višestranačka republika sa jednim zakonodavnim domom.

Politička podjela[uredi | uredi izvor]

Država je administrativno podijeljena na 14 prefektura, 2 ekonomske zajednice i autonomnu zajednicu Bangija.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Zemlja je i pored velikih potencijala, zaostala u razvoju. Dohodak je veoma nizak (iznosi 320$) godišnje, premda se dohodak "na crno" od trgovine raznom robom, i ne uračanava. Poljoprivreda nije razvijena, i preovladavaju: kaučuk, kikiriki, sogrum, kukuruz, banane. Industrija: prehrambena, kožna, drvna. Rude; dijamant, cink, srebro, zlato, titanij. Zemlja najviše trguje sa Južnom Korejom, Francuskom i Kamerunom.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Stanovništvo Srednjoafričke Republika se gotovo četiri puta uvećalo od dobijanja nezavisnosti. Broj stanovnika 1960. godine je iznosio 1.232.000 stanovnika da bi prema procjeni UN-a iz 2014. godine u državi živjelo 4.709.000. stanovnika.[3]

Ujedinjene nacije procjenjuje da oko 11% stanovništva u dobi između 15 i 49 je HIV pozitivan. [53] Samo 3% zemlje ima antiretroviralne terapije na raspolaganju, u odnosu na pokrivenost 17% u susjednim zemljama Čad i Republike Kongo. [54]

Nacija je podijeljena na više od 80 etničkih grupa, od kojih svaka ima svoj vlastiti jezik. Najveće etničke grupe su Baya, Banda, Mandjia, Sara, Mboum, M'Baka, YAKOMA, i Fula ili Fulani, [55] s drugima, uključujući Evropljani uglavnom francuskog porijekla. [8] Srednjoafrička Republika etnički je mozaik s preko 80 naroda. Najveći su Baya (33%), Banda (27%), Mandjia (13%) i Sara (10%). Bantu jezik Sango kojim govore narodi uz rijeku Ubangi postao je jezikom međusobne komunikacije pojedinih etničkih grupa. Među vjerama relativnu većinu imaju domaće religije (35%), slijede katoličanstvo i protestantizam (po 25%) te islam (15%).

Kultura i obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Javno školstvo u zemlji je besplatno. Školovanje djece od 6 do 14 godina, je obavezno. Pola odraslog stanovništva je nepismeno. Republika ima univerzitet u Banguiju.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Nations Statistics Division - Standard Country and Area Codes Classifications[mrtav link], pristupljeno 02. decembra 2014. (engl.
  2. ^ in Central African Republic as leader resigns[mrtav link], pristupljeno 02. decembra 2014. (engl.)
  3. ^ Population Prospects, pristupljeno 05. januaraa 2017. (engl.)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]