Kirgistan
 |
Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori). Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
| Republika Kirgistan
Kirgistan
|
||||||
|---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
| Himna: "Nacionalna himna Kirgistanske Republike" |
||||||
 Položaj Kirgistana
|
||||||
| Glavni grad | Biškek |
|||||
| Službeni jezik | kirgiški i ruski | |||||
| Državno uređenje | ||||||
| - | Predsjednik | Almazbek Atambajev | ||||
| - | Predsjednik vlade | Daniar Usenov | ||||
| Nezavisnost | 1991 | |||||
| Površina | ||||||
| - | Ukupno | 198.500 (86.) | ||||
| - | Vode (%) | 3,6% | ||||
| Stanovništvo | ||||||
| - | Ukupno | 5.146.281 (111.) | ||||
| - | Gustoća stanovništva | 25/km2 | ||||
| Valuta | Som | |||||
| Vremenska zona | +5, ljeti +6 | |||||
| Internet domena | .kg | |||||
| Pozivni broj | 996 | |||||
Kirgistan je planinska republika smještena na južnom dijelu središnje Azije i pretežno je brdovita zemlja s 80 % površine na nadmorskoj visini iznad 1500 m.
Sadržaj |
Historija [uredi]
Vlada [uredi]
Kirgistan je ustrojem vlasti višestranačka predsjednička republika s dva zakonodavna doma.
Političke podjele [uredi]
Kirgistan se sastoji od 7 oblasti (oblastlar, jednina - oblast) i jednog grada* (shaar); Oblast Batken, Biškek Shaar*, Oblast Čuj (Biškek), Oblast Žalalabat, Oblast Naryn, Oblast Oš, Oblast Talas, Oblast Ysykköl (Karaköl).
Geografija [uredi]
Kirgistan je država u srednjoj Aziji bez izlaza na more. Graniči s Kazahstanom, Kinom, Tadžikistanom i Uzbekistanom.
Reljef države je pretežno brdovit (najveći dio je unutar planinskog lanca Tien Šan). U njemu se, na krajnjem istoku zemlje, nalazi i najviši vrh, Jengish Chokusu (Vrh pobjede, 7.439 m). Preko 80% površine leži iznad 1500 m nadmorske visine. Kirgistan obuhvata rubove Ferganske doline (dolina je u Uzbekistanu, a ivice su u Kirgistanu, te je zbog toga neobičan oblik granice Kirgistana i Uzbekistana). U Kirgistanu su ivični dijelovi gorja Pamir i Altaj.
Najveće rijeke su Chui, Naryn i Talas. Rijeka Naryn se ulijeva u rijeku Sir-Darju koja je u porječju Aralskog jezera. Na sjeveru je veliko slano jezero Issyk-Kul (drugo najveće planinsko jezero na svijetu nakon jezera Titicaca).
Klima je kontinentalna s malo padavina, te su stepa pretežni dio reljefa. Malo je padavina zbog velike udaljenosti srednje Azije od mora, te vjetrovi ne mogu donijeti padavine. Viši planinski dijelovi imaju hladniju klimu i više padavina
Privreda [uredi]
Privreda Kirgistana je u velikoj mjeri stagnirala nakon raspada Sovjetskog saveza kada je propao veći dio industrijskih preduzeća.
Danas glavni dio privrede čini poljoprivreda (proizvodnja žitarica, pamuka, šećerne repe, voća i povrća) i stočarstvo (uzgoj goveda, ovaca i konja). Postoji velika tradicija nomadskog stočarstva, te se većina stočara i danas bavi uzgojem na ovaj način.
Kirgistan je bogat rudama (ugalj, zlato, srebro). Smatra se da u zemlju postoje neka od najvećih svjetskih nalazišta zlata i srebra koja se slabo iskorištavaju zbog teške dostupnosti. Najvažnija industrija je metaloprerađivačka. Razvijene su tekstilna i prehrambena industrija.
Stanovništvo [uredi]
Kirgistan ima 5,2 miliona stanovnika. Većina je mlađih dobnih skupina i prirodni priraštaj je visok. 2/3 stanovništva živi na selu. Većina stanovnika su Kirgizi, a ima oko 14% Uzbeka i 9% Rusa. Još postoje Tatari, Ujguri, Tadžici i Kazasi. 75% stanovništva su muslimani. Još ima oko 20% pravoslavaca. Većina stanovnika živi na rubu Ferganske doline uz granicu s Uzbekistanom.
Kultura [uredi]
Također pogledajte [uredi]
Vanjski linkovi [uredi]
Nedovršeni članak Kirgistan koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
|
|||||||||||||||||
|
|||||||||||||
 |
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |
