Tatari
|
|
| Ukupna populacija | |
|---|---|
| blizu 7 miliona [1]; [2] | |
| Značajno stanovništvo u | |
| Jezik | |
| Tatarski jezik, Ruski jezik | |
| Vjera | |
| Sunitski muslimani, Pravoslavni kršćani, Ateisti |
Tatari su narod danas pretežno nastanjen u Tatarstanu ( oko 2 milijuna) i drugdje u Ruskoj Federaciji (ukupno oko 5,6 milijuna), s manjim odvjetcima i u drugim zemljama kao su (Bugarska, Rumunjska; stara naselija u Poljskoj, oko 3.000), te na širem području od Krima, preko Kavkaza i Sibira, do Kine (gdje su poznata nacionalna manjina). Po vjeri su većinom muslimani suniti, uz manje skupine pravoslavaca.
Sadržaj |
Naziv i povijest [uredi]
Sam naziv „Tatarlar“ izvorno se odnosio na mongolsko pleme „Ta-ta“, koje je živjelo sjeverno od pustinje Gobi u 5. stoljeću. Te se pokrenulo prema Zapadu i zavladalo turkijskim plemenom Bugara (Protobugari) na Volgi, s kojim se danas izmiješalo (današnji kazanjski Tatari). Tako se Tatari najčešće drže turkijsko-mongolskim narodom koji govori turkijskim jezikom.
Nakon prodora Džingis-kanovih Mongola u Europu, nazivi Tatari i Mongoli javljaju se sinonimno. Do 13. stoljeća izmiješali su se i s drugim turkijskim narodima u Europi (Hazari, Kumani, Pečenezi i dr.).
Tatari su vladajući sloj u Zlatnoj Hordi, državi koja se prostirala od Obra do Dnjepra, ugrožavajući i Moskvu, a nakon slabljenja Zlatne Horde vladaju još uvijek moćnim Kazanjskim i Krimskim kanatima, sve do kraja 15. stoljeća, kada ih potiskuju Rusi.
U II. svjetskom ratu krimski Tatari su raseljeni. Kazanjski Tatari su imali autonomiju u Tatarstanu u SSSR-u, danas Republika Tatarstan u Ruskoj Federaciji.
Reference [uredi]
- Opća i nacionalna Enciklopedija, 19. knjiga, PRO LEKSIS d. o. o. VEČERNJI LIST d. d., Zagreb 2007., ISBN 978-953-7224-19-6
