Sunitski islam

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Suniti)
Idi na: navigacija, traži

Sunitski islam je najveći ogranak islama kojeg slijedi između 85% i 90% muslimana.[1] [2] Sunitski muslimani su (arapski): أهل السنة والجماعة‎ (fonetski: ʾAhlu-s-Sunnati wa-l-Jamāʿah), "vjernici koji slijede sunnet poslanika Muhammeda i čine većinu ummeta." Kraće, najčešće se zovu sunitskim muslimanima, sunitima ili sunijama.

Sunitski islam se najčešće navodi kao ortodoksni oblik islama.[3] Riječ sunit vodi porijeklo od riječi sunnet (arapski: سنة‎) koje označava sve ono što je govorio i radio poslanik Muhammed, a što je potvrđeno u hadisima.

Suniti metodologiju crpe iz Svete Knjige Kur'ana i hadisa sadržanih u Al-Kutub al-Sittahu. Zakoni se također donose prema ova dva osnovna izvora s dodatkom metoda pravnog obrazloženja (kijasa) i koncenzusa učenjaka (idžma). Postoji više mišljenja učenjaka po pitanju svih segmenata izučavanja vjere te su ona vremenom svrstana u jedan od četiri glavna mezheba ili se odgovori na pitanja traže u Islamskom Zakonu (idžtihad). Suniti vjeruju da su učenja sve četiri škole ispravna i da se ne razlikuju u temeljnim uvjerenjima i praktikovanju islama, već u različitim shvatanjima fikha od strane imama, osnivača mezheba, te njihovih učenika.

Historija[uredi | uredi izvor]

Nakon smrti poslanika Muhammeda, muslimani prihvataju Ebu-Bekra za svog prvog halifu (vođu). Tek kasnije pojavom šiizma oni muslimani koji su smatrali Ebu-Bekra svojim prvim vođom postaju suniti.

Suniti vrijeme vladavine prve četvorice halifa zovu vladavinom pravednih halifa. Prvi je bio Ebu-Bekr Siddik, poslije kojeg su vladali Omer ibn el-Hattab, Osman ibn Affan i Alija ibn Ebu-Talib, svi sa titulom pravedni.[4]

Kasnije islamskim hilafetom su vladale dinastije Emevija, Abasida i Osmanlija ali su i u kratkim razdobljima prava na halifat polagale i rivalske dinastije iz Španije, Sjeverne Afrike i Egipta. Mustafa Kemal Ataturk je 1924. godine službeno ukinuo islamski halifat i osnovao Republiku Tursku, sa sekularnim unutarnjim uređenjem. Osmansko carstvo se smatra posljednim velikim islamskim halifatom.

Ashabi[uredi | uredi izvor]

Suniti vjeruju da su ashabi bili najbolja generacija muslimana. Svoje tvrdnje temelje na osnovu hadisa poslanika Muhammeda poput onoga kojeg prenosi Abdullah ibn Mas’ud: "Najbolji od mog ummeta su ashabi, zatim generacije poslije njih pa onda generacije poslije ovih". Potvrda ovoga stoji u Kur'anu u suri At-Tawbah, 100. ajet: "Allah je zadovoljan prvim muslimanima, muhadžirima i ensarijama i svima onima koji ih slijede dobra djela čineći, a i oni su zadovoljni Njime; za njih je On pripremio džennetske bašče kroz koje će rijeke teći, i oni će vječno i zauvijek u njima boraviti. To je veliki uspjeh."

Iz redova ashaba su bili i četvorica pravednih halifa. Poslanik Muhammed je zadatak sastavljanja objave u Kur'an dodjelio ashabima koji su s koljena na koljeno prenijeli veliki broj hadisa koji su kasnije zapisani u velike zbirke.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Brzi vodič: Suniti i Šiiti (eng) BBC News. 6. decembar 2011. "Velika većina muslimana, procjenjuje se na između 85% i 90%, pripadaju sunitima."
  2. ^ Sunitski islam: Oxford Bibliographies Online Research Guide (eng) "Sunitski islam je najveći ogranak u islamskom društvu bio i tokom cijele historije (85-90% od ukupnog broja muslimana)."
  3. ^ Galeova enciklopedija Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike (eng) "Najveći ogranak islama, nekada označen kao 'ortodoksni islam'..."
  4. ^ Tore Kjeilen. Lexic Orient.com Lexic Orient.com. 6. maj 2011.


Allah-green.svg Nedovršeni članak Sunitski islam koji govori o islamu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: