Abasidi

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Abasidski halifat 850. godine

Dinastija Abbasija je vladala od 750. - 1258. i 1261. - 1517., što znači 764 godine sa prekidom. Ukupno je brojala 54 halife.

Historijski pregled[uredi | uredi izvor]

Abasidi su svrgnuli sa vlasti Emevijje i zauzeli prijesto na osnovu krvne veze sa Poslanikom Muhammedom. Poticali su od Muhamedovog najmlađeg amidže Abas ibn Abdulmutaliba. Smatrali su da imaju veće pravo na prijestol nego Emevije . Prvo što su uradili je premiještanje prijestonice u Bagdad čime su i ugodili i približili se Perzijskom carstvu koje im je pomoglo pri dolasku na vlast. Zahvaljujući ovome došlo je do zauzimanja vladarskih pozicija i od strane ne-Arapa, što je kasnije omogućilo da istaknuti muslimani koji nisu imali nikakvih veza sa vladarskim pozicijama postanu uticajne vojskovođe, emiri ili veziri.

Abasidi su većinom bili orijentisani na vladanje unutar imperije, a ratovi za proširivanje carstva većinom nisu bili vođeni. Carstvo je bilo veliko i morali su postaviti regionalne vladare, međutim problemi su nastali u njihovoj borbi za vlast i želji da i njihove pozicije budu nasljedne. Jedan od ovih poduhvata je rezultirao i sada poznatom titulom sultana. Naime, već u 11. vijeku Mahmud od Gazne se proglasio sultanom svoje teritorije odbijajući na taj način bilo kakvu vezu sa Abbasijama, pa i formalnu koja se relizirala u nazivima titula.

Zadnji Abasid, El-Muste'sim, potomak Poslanikove loze je ubijen 1258. Ubio ga je Hulagu Khan nakon osvajanja Bagdada. Međutim, vladavina Abasida se nastavila i iako su izgubile stvarnu vlast nad zemljom, sve do halife Selima I smatrali su se vladarima, prvenstveno u vjerskim pitanjima. Do kraja svoje dinastije djelovali su iz Egipta (1261.-1517.) pod vlašću Memluka.

Raskol sa Šiitima[uredi | uredi izvor]

U ranom periodu vladavine je došlo do prvog značajnijeg raskola između muslimana Sunita i Šita. Prvenstveno, Abasidi su zanijekali Šite jer su podržavali emevijsku vlast a nijekali abasidsko pravo na prijesto putem krvne veze sa Poslanikom. Rezultat su bili mnogi konflikti između ovih dvaju grupa koji su završili osnivanjem nezavisne države Šita u sjevernoj Africi 801. godine.

Memluci[uredi | uredi izvor]

Glavna stranica: Memluci

U vrijeme abasidske vladavine, u 9. vijeku osnovana je snažna memlučka vojska. Cilj je bio podržavanje Abbasija i održavanje njihove vlasti. Sačinjavali su je većinom Turci, ali i nešto Slavena i Barbara. Iako su omogućili dinastiji Abasida da riješe unutrašnje i vanjske probleme, oni su ih i svrgnuli sa vlasti i osnovali moćno Osmansko carstvo.

Značaj[uredi | uredi izvor]

U doba vladavine Abasida hilafet je dobio internacionalni karakter, pružen je doprinos prevođenju knjiga sa drugih jezika, prvenstveno grčkog pa baš zahvaljujući njima uspjela su se sačuvati djela velikih mislioca poput Platona i Aristotela. Postigli su značajna dostignuća vezana za medicinu, a najznačajnija djela su prevođena na latinski i hebrejski. Proučavali su ljudsku anatomiju i uzroke bolesti. U tom periodu je djelovao i Ibn Sina. Bavili su se astronomijom, razvili algebru. Doprinijeli su i na drugim poljima nauke, između ostalog i napravili jedan od prvih, ako ne i prvi globus.

Najznačajnije abbasijske halife[uredi | uredi izvor]

  • Ebul Abbas el-Sefaha, (750. - 754.) prvi halifa značajan po izgradnji puta Kufa - Mekka, te primitivni oblik vodovodnog sistema.
  • Ebu-Džafer el-Mensur, (754. - 775.) osnovao Bagdad i učinio ga prijestonicom islamskog carstva. Tražio je grčka djela da bi ih preveo na arapski jezik.
  • Muhamed el Mahdi,(775. - 785.) nasljedio veliko bogatstvo koje je darovao u dobrotvorne svrhe, proširio harem oko Kabe.

Spisak abbasijskih halifa u Bagdadu[uredi | uredi izvor]

Srebrni novčići iskopani u Kairuanu sa imenom Abasidskog halife Me'muna

Spisak abasidskih vladara u Egiptu pod okriljem Memluka[uredi | uredi izvor]

  • El-Mustensir 1261
  • El-Hakim I (Cairo) 1262 - 1302
  • El-Mustekfi I of Cairo 1303 - 1340
  • El-Vatik I 1340-1341
  • El-Hakim II 1341-1352
  • El-Mu'tedid I 1352-1362
  • El-Mutevekil I 1362-1383
  • El-Vatik II 1383-1386
  • El-Mu'tesim 1386-1389
  • El-Mutevekil I 1389-1406
  • El-Muste'in 1406-1414
  • El-Mu'tedid II 1414-1441
  • El-Mustekfi II 1441-1451
  • El-Ka'im 1451-1455
  • El-Mustandžid 1455-1479
  • El-Mutevakil II 1479-1497
  • El-Mustemsik 1497-1508
  • El-Mutevekil III 1508-1517

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: