Anatomija
  |
| Ovaj članak je dio serije o medicini |
| Vrste medicine |
| Osnovne nauke • Kliničke nauke Stomatologija • Veterinarska Farmacija |
| Neke etablirane grane medicine |
| Anatomija • Fiziologija Hirurgija • Interna medicina Pedijatrija • Psihijatrija Radiologija • Urgentna medicina |
| Historija medicine |
| Antička • Srednjovjekovna Doba razuma • Moderna |
| Također pogledajte |
| Ljekar • Bolnica |
Anatomija (od grčkog, anatemnein, "sjeći, rezati") je grana medicinske nauke koja ima za cilj da upozna sa osnovnim makrostrukturama organizma.Praktično svaki organizam ima sebi svojstvenu anatomiju, ali je najvažnija anatomija 5 životinjskih grupa: ptice, ribe, sisari, gmizavci, te vodozemci.Naravno, najvažnija među njima, za medicinsku nauku je anatomija čovjeka, a uz nju i anatomija sisavaca koja je interesantna za veterinarsku medicinu.
Anatomiji je zadatak približiti zainteresovanima što bolje sve okom vidljive strukture na posmatranom organizmu, ne ulazeći u njihovu funkciju pretjerano, jer je to zadatak jedne druge nauke zvane fiziologija. Može se podijeliti na manji broj grana koje imaju specifične sfere interesovanja kao npr: Sistemska Anatomija, Topografska Anatomija, Plastična Anatomija...
[uredi] Anatomija čovjeka
Kako je anatomija kompleksna nauka, njeno izučavanje se zasniva na seciranju mrtvih tjela od pamtivjeka do danas, tako je već aleksandrijski anatom Herofil oko 300-te pod naslovom anatomika objavio rezultate svojih istraživanja.
[uredi] Komparativna anatomija
Komparativna anatomija je nauka koja se bavi sličnostima i različitostima u anatomiji različitih životinja.
|
|||||
Nedovršeni članak Anatomija koji govori o medicini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
 |
Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje u vezi sa temama o zdravlju (medicini). |
