Slon

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Slonovi
Afrički slon
Afrički slon
Sistematika
Carstvo Animalia
Koljeno Chordata
Podpleme Vertebrata
Klasa Mammalia
Nadred Afrotheria
Red Proboscidea
Porodica Elephantidae
Gray, 1821.
Rodovi
* Loxodonta

Slonovi su veliki sisari iz porodice Elephantidae (od lat. elefantus - slon) a spadaju u red Proboscidea (surlaša). Obično se razlikuju dva roda slonova afrički slon (Loxodonta africana) i azijski slon (Elephas maximus), mada postoje neki dokazi da su afrički savanski slon i afrički šumski slon dvije različite vrste (L. africana i L. cyclotis, respektivno). Slonovi su rašireni širom podsaharske Afrike i južne i jugoistočne Azije. Porodica Elephantidae je jedina preživjela porodica iz reda surlaša; druge, danas izumrle vrste iz ovog roda su bile mamuti i mastodonti. Mužjak afričkog slona je najveća kopnena životinja i može doseći visinu od 4 m i težinu od 7 tona. Svi slonovi imaju nekoliko karakterističnih osobina, od koji su najuočljiviji dugo debelo rilo zvano surla, kojim slonovi uzimaju vodu, dišu i dohvataju hranu i predmete. Njihovi sjekutići su narasli u kljove koje mogu služiti kao oružje protiv grabežljivaca ili kao alat za pomjeranje objekata ili kopanje. Svojim velikim ušima mogu mahati čime pomažu u snižavanju temperature tijela. Afrički slonovi imaju veće uši i konkavna leđa dok azijski slonovi imaju manje uši i konveksna ili ravna leđa.

Svi su biljožderi i hrane se travama i lišćem, a žive u različitim okruženjima uključujući savane, šume, pustinje i močvare. Teže da ostanu blizu vode. Smatraju se jednom od ključnih vrsta zbog uticaja kojeg imaju u svojim okruženjima. Druge životinje se drže na distanci od slonova, a grabežljivci poput lavova, tigrova i hijena obično uzimaju za žrtvu mladunčad slonova (telad). Slonovi mogu da dožive i do 70 godina starosti u divljini.

Ponašanje i socijalizacija[uredi | uredi izvor]

Ženke slona (krave) žive obično u porodičnim grupama sastavljenim iz jedne ženke sa mladuncima i nekoliko rodbinski povezanih ženki i njihovih mladunaca. Grupe predvodi također ženska jedinka, obično najstarija ženka. Slonovi imaju posebno sastavljeno društvo gdje se brojne porodične grupe sastaju i socijaliziraju. Mužjaci (bikovi) napuštaju svoju porodičnu grupu kada dostignu pubertet, a obično žive sami ili sa drugim mužjacima. Odrasli mužjaci obično dolaze u grupu kada traže partnericu i ulaze u period povišenog nivoa testosterona kada su mnogo agresivniji prije parenja. To im pomaže da postignu dominaciju što uvećava šanse za reprodukciju u odnosu na suparničke mužjake. Mladunci su u središtu interesovanja u svojoj porodičnoj grupi i oslanjaju se na svoje majke do treće godine života. Slonovi komuniciraju dodirivanjem, pogledom, mirisom i zvukovima, koriste infrazvuk i seizmičku komunikaciju na duge udaljenosti. Inteligencija slonova se može upoređivati sa primatima. Smatra se da slonovi imaju samospoznaju te pokazuju empatiju za umiruće ili umrle jedinke svoje vrste.

Afrički slonovi su stavljeni na spisak ranjivih vrsta od strane Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN), dok je azijski slon klasificiran kao ugrožena vrsta. Među najvećim prijetnjama za populaciju slonova u svijetu smatra se trgovina slonovačom, jer se životinje nezakonito love zbog njihovih kljovi. Druge prijetnje po opstanak divljih slonova je nestanak njihovog prirodnog okruženja. Slonovi se u Aziji koriste kao radne životinje. U prošlosti koristili su se i u ratovima; danas se često drže u zatočeništvu u zoološkim vrtovima i cirkusima. Slonovi su čest motiv u umjetnosti, narodnim običajima, religiji, literaturi i, općenito, u popularnoj kulturi.

Kod rođenja, mladunče može težiti do 100 kg. Skotnost slonice traje 20 do 22 mjeseca i najduža je od svih kopnenih sisavaca. Najveći slon je ubijen 1974. u južnoj Angoli i bio je težak 12.240 kg.[citat potreban]

Podjela[uredi | uredi izvor]

Danas žive još samo tri vrste surlaša:

Izumrli su:

Manji broj naučnika koji se bave kriptozoologijom a zanimaju ih slonovi, predlažu da se u slonove uvrsti i patuljasti slon (Loxodonta pumilio) kao još jedna, zasebna, vrsta. Međutim, drugi naučnici nisu prihvatili taj prijedlog. Ta vrsta uz šumskog slona živi u tropskim kišnim šumama (Gabona, Konga, Kameruna).

Rasprostranjenost[uredi | uredi izvor]

  • Afrički slon je ranije živio na čitavom afričkom kontinentu, dok je danas sjeverna granica njegovih obitavališta jug Sudana. Južno od tog područja živi svuda, ali samo u zaštićenim područjima nacionalnih parkova; no u njima su se populacije tako snažno povećale, da dolazi u pitanje "izdržljivost" okoliša. To je posebno dramatično izraženo u nacionalnom parku Čobe u Bocvani: umjesto 5.000 slonova koliko bi priroda parka mogla podnijeti, tu živi 25.000 životinja.

Šumski slon živi u kišnim šumama zapadne Afrike, među ostalim u Kamerunu, DR Kongu i Centralnoafričkoj Republici.

Područje gdje živi azijski slon širi se čitavim područjem jugoistočne Azije kao i Indijskog potkontinenta.

Wikivrste
Wikivrste: Slon
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: