Ekologija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Ekologija
The Earth seen from Apollo 17.jpg
Hawk eating prey.jpgEuropean honey bee extracts nectar.jpg
Bufo boreas.jpgBlue Linckia Starfish.JPG
Ekologija proučava punu skalu života i njegovih oblika, od procesa u sitnim bakterijama do raspona cijele biosfere i Planete. Ekolozi istražuju različite interspecifična i intraspecifična složena međudjelovanje vrsta, kao (npr.) predacije i oprašivanja. Raznolikost života je organizirana na različitim staništima kopnenih i vodenih ekosistema.

Ekologija (grč. οἶκος - oikos = dom, prebivalište + λογία - logos = nauka, znanje) je nauka o živim bićima u svojoj okolini i proučava složene i interaktivne međuodnose živih bića, sredine u kojoj žive i na koji način preživljavaju. Pojam ekologija je uveo Haeckel (1866).[1][2]

Ekologija jee prirodna i interdisciplinarna nauka, koja gradi svoje temelje u biologiji, geografiji, geologiji, fizici, hemiji i matematici. U zadnje vrijeme, informatika igra veliku ulogu u sintezi i sabiranju ekoloških podataka. Ekologija potiče od grčkih riječi oikos :dom i logos :rasprava, izučavanje.

Ekologija pokušava da pronađe odgovor i riješenje brojnim problemima okoliša koji nas sve više okružuju. Nažalost, mnogi problemi današnjice su ljudskog porijekla. Prijevoz, termoelektrane i sagorijevanje fosilnog goriva za razne svrhe su odgovorni za više od 50% zagađenja zraka. Vode i tla sadrže sve veće količine raznih teških metala i pesticida. Nuklearne elektrane proizvode velike količine radioaktivnog otpada, čija manipulacija i odlaganje zahtijeva vrlo precizne mjere i standarde. Ovakvi problemi su samo par primjera.[3] [4] [5][6]

Ekologija se, dakle, suočava sa problemima interakcija žive i nežive prirode u njenom okolišu, na lokalnoj i globalnoj razini. Odgovori nisu uvijek evidentni ni jednostavni ni lagani.

Kratka historija[uredi | uredi izvor]

Ekologiju je vrlo teško svrstati kao ostale, egzaktne nauke, kao matematiku ili samo organsku biologiju.

Početkom 20-tog vijeka, naučnici iz raznih disciplina su se postepeno suočavali sa problemima čiji odgovor je zahtijevao sintezu iz dvije, ili čak tri razne nauke. Prije toga, hemičari su se bavili isključivo hemijom, biolozi biologijom, fizičari fizikom. Početkom 1960-tih godina, čuveni američki biolog, Rachel Carson, je napisala revolucionarnu knjigu, The Silent Spring (1962.):(Tiho Proljeće). Centralna tema ove knjige je bila žestoka kritika upotrebe pesticida DDT, koji je prouzročio razne mutacije u brojnoj flori i fauni. Ova knjiga je zabilježila visok broj prodaja i konzekventno je 'probudila' ekološku svijest. Ukratko rečeno, ekologija je rođena u 20-tom stoljeću, mada se ipak može reći da su ekolozi, tj. da je ekološki prilaz problemima, postojao daleko prije toga.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Odum E. P., Barrett G. W. (2005). Fundamentals of Ecology. Brooks Cole, ISBN 978-0-534-42066-6.
  2. ^ Mučibabić S. (1960): Osnovi ekologije. Univerzitetu Sarajevu, Sarajevo.
  3. ^ Odum E. P., Barrett G. W. (2005). Fundamentals of Ecology. Brooks Cole, ISBN 978-0-534-42066-6.
  4. ^ Mučibabić S. (1960): Osnovi ekologije. Univerzitetu Sarajevu, Sarajevo.
  5. ^ O'Neill D. L., Deangelis D. L., Waide J. B., Allen T. F. H. (1986):. A Hierarchical concept of ecosystems. Princeton University Press. p. 253.ISBN 0-691-08436-X.
  6. ^ Hammond H. (2009): Maintaining Whole Systems on the Earth's Crown: Ecosystem-based Conservation Planning for the Boreal Forest. Slocan Park, BC: Silva Forest Foundation. p. 380. ISBN 978-0-9734779-0-0.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: