Čovjek

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Čovjek
Status zaštite: Sigurni
Slika muškarca i žene na oplati letjelice u sklopu misije Pioneer 11
Slika muškarca i žene na oplati letjelice u sklopu misije Pioneer 11
Sistematika
Carstvo Animalia
Koljeno Chordata
Nadklasa Tetrapoda
Klasa Mammalia
Infraklasa Eutheria
Red Primates
Podred Haplorrhini
Infrared Simiiformes
Pared Catarrhini
Natporodica Hominoidea
Porodica Hominidae
Potporodica Homininae
Tribus Hominini
Rod Homo
Vrsta H. sapiens
Podvrsta H. s. sapiens
Trojno ime
Homo sapiens sapiens
Linnaeus, 1758

Čovjek (lat. hūmānus, homōlat, homo = čovjek, osoba; mn. hominis = ljudi) definira se kao biološko, sociološko i duhovno biće.

Kao riječ i izraz, "čovjek" je historijski, vjerski i kulturno uvriježena riječ koja se koristi u smislu označavanja ljudske [vrsat|vrste]] općenito, tj. pokrivajući sve rodove i polove: muškarce, žene, djecu, transseksualce, itd. U nedostatku boljeg neutralnog izraza, riječ čovjek se koristi kao prevod latinske riječi homo koja označava "osobu." Slično stanje je i u mnogim drugim jezicima, kao naprimjer, u engleskom, gdje se riječ man, doslovno "muškarac", često, mada ne uvijek, koristi u smislu ljudskog bića, pa prema tome uključuje i seksualne spolove koji nisu muški, kao naprimjer žene.

Biološki aspekt[uredi | uredi izvor]

Biološki, čovjek se klasifikuje kao vrsta homo sapiens (na latinskom, "mudri čovjek" ili "misleći čovjek"), iz roda homo (na latinskom, "čovjek"); Homo sapiens je dvonogi primat iz natporodice Hominoidea, u koju spadaju ostali čovjekoliki majmuni: čimpanze, gorile, orangutani i giboni. Od ostalih primata ih izdvajaju:

  1. Y-oblikovane glavne brazde na površini kutnjaka,
  2. bezrepost, i
  3. položaj ramenskog (lopatičnog) pojasa (leđni, a ne bočni).[1]

Čovjek ima uspravno tijelo, koje mu oslobađa gornje udove za baratanje predmetima, i veoma razvijeni mozak, koji je u stanju da vrši apstraktno mišljenje, govor, jezik i introspekciju. Čini se da se dvonogo kretanje evolucijski razvilo prije encefalizacije, tj. razvoja velikog mozga. Istraživanje o porijeklu dvonogog hoda i njegove uloge u evoluciji ljudskog mozga je još uvijek u toku.

Sociološki aspekt[uredi | uredi izvor]

Sociološki, čovjek je suštinski društveno biće, kao i većina primata. Ljudska bića stvaraju složene društvene strukture koje sačinjavaju saradničke (kooperativne) ili takmičarske (kompetitivne) grupe. U ove spadaju grupe u rasponu od nacije i države pa sve do porodice.

Statistika ljudskog društva
Ukupan broj ljudi 6.861.000.000[2](august 2010)
Gustoća stanovništva 12,7 st./km2 na ukupnoj površini Zemlji
43,6 st./km2 na kopnu
Najveće aglomeracije Tokio, Mumbai, Seul, Delhi, Mexico City, Istanbul, New York City, Lagos, Jakarta, Sao Paulo, Osaka, Shanghai, Manila, Hong Kong-Shenzhen, Los Angeles, Kuala Lumpur, Kolkata, Teheran, Moskva, Kairo, Chicago, Buenos Aires, Pariz, London, Taipei, Peking, Karači, Dhaka, Philadelphia, Ruhr, Toronto

Duhovni, vjerski i kulturni aspekt[uredi | uredi izvor]

Duhovno, vjerski i kulturno, ljudska bića stvaraju i obogaćuju svoje unutrašnje i vanjske svjetove putem traganja za razumijevanjem, upotrebom i manipulisanjem nauke i tehnologije, religije i mitologije, običaja i rituala, estetskih i društvenih vrijednosti i normi - jednom riječju, duhovnih i kulturnih aktivnosti.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.
  2. ^ Procjena broja ljudi na svijetu
Wikicitat
Wikicitat: Čovjek
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: