Čovjek
 |
|
| Status zaštite: Sigurni | |
 Slika muškarca i žene na oplati letjelice u sklopu misije Pioneer 11 |
|
| Sistematika | |
|---|---|
| Carstvo | Animalia |
| Koljeno | Chordata |
| Nadklasa | Tetrapoda |
| Klasa | Mammalia |
| Infraklasa | Eutheria |
| Red | Primates |
| Podred | Haplorrhini |
| Infrared | Simiiformes |
| Pared | Catarrhini |
| Natporodica | Hominoidea |
| Porodica | Hominidae |
| Potporodica | Homininae |
| Tribus | Hominini |
| Rod | Homo |
| Vrsta | H. sapiens |
| Podvrsta | H. s. sapiens |
| Trojno ime | |
| Homo sapiens sapiens Linnaeus, 1758 |
|
Čovjek (mn. ljudi) definiše se na biološki, sociološki i duhovni način.
Kao riječ i izraz, "čovjek" je historijski, vjerski i kulturno uvriježena riječ koja se koristi u smislu označavanja ljudske vrste općenito, tj. pokrivajući sve rodove i polove: muškarce, žene, djecu, transseksualce, itd. U nedostatku boljeg neutralnog izraza, riječ čovjek se koristi kao prevod latinske riječi homo koja označava "osobu." Slično stanje je i u mnogim drugim jezicima, kao na primjer, u engleskom, gdje se riječ man, doslovno "muškarac," često, mada ne uvijek, koristi u smislu ljudskog bića, pa prema tome uključuje i seksualne polove koji nisu muški, kao na primjer žene.
Sadržaj |
Biološki aspekt [uredi]
Biološki, čovjek se klasifikuje kao vrsta homo sapiens (na latinskom, "mudri čovjek" ili "misleći čovjek"), iz roda homo (na latinskom, "čovjek"); homo sapiens je dvonogi primat iz natporodice hominoidea, u koju spadaju ostali čovjekoliki majmuni: čimpanze, gorile, orangutani i giboni.
Čovjek ima uspravno tijelo, koje mu oslobađa gornje udove za baratanje predmetima, i veoma razvijeni mozak, koji je u stanju da vrši apstraktno mišljenje, govor, jezik i introspekciju. Čini se da se dvonogo kretanje evolutivno razvilo prije encefalizacije, tj. razvoja velikog mozga. Istraživanje o porijeklu dvonogog hoda i njegove uloge u evoluciji ljudskog mozga je još uvijek u toku.
Sociološki aspekt [uredi]
Sociološki, čovjek je suštinski društveno biće, kao i većina primata. Ljudska bića stvaraju složene društvene strukture koje sačinjavaju saradničke (kooperativne) ili takmičarske (kompetitivne) grupe. U ove spadaju grupe u rasponu od nacije i države pa sve do porodice.
| Statistika ljudskog društva | |
|---|---|
| Ukupan broj ljudi | 6.861.000.000[1](august 2010) |
| Gustoća stanovništva | 12,7 st./km² na ukupnoj površini Zemlji 43,6 st./km² na kopnu |
| Najveće aglomeracije | Tokio, Mumbai, Seul, Delhi, Mexico City, Istanbul, New York City, Lagos, Jakarta, Sao Paulo, Osaka, Shanghai, Manila, Hong Kong-Shenzhen, Los Angeles, Kuala Lumpur, Kolkata, Teheran, Moskva, Kairo, Chicago, Buenos Aires, Pariz, London, Taipei, Peking, Karači, Dhaka, Philadelphia, Ruhr, Toronto |
Duhovni, vjerski i kulturni aspekt [uredi]
Duhovno, vjerski i kulturno, ljudska bića stvaraju i obogaćuju svoje unutrašnje i vanjske svjetove putem traganja za razumijevanjem, upotrebom i manipulisanjem nauke i tehnologije, religije i mitologije, običaja i rituala, estetskih i društvenih vrijednosti i normi - jednom riječju, duhovnih i kulturnih aktivnosti.
Također pogledajte [uredi]
Vanjski linkovi [uredi]
Reference [uredi]
 |
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |
