Estetika

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Estetika je je nauka o umjetnosti i umjetničkom stvaralaštvu te nauka o lijepom i kao takva u svemu nastoji pronaći i dati obilježje lijepog. To je također i jedna od filozofskih disciplina. Riječ je grčkog porijekla.

Mislioci i mudraci su milenijima razmišljali o ljepoti i umjetnosti, ali predmet je formalno istaknut kao nezavisna filozofska disciplina u 18. vijeku od strane njemačkih filozofa. Do tada su učenjaci gledali na ovu studiju kao neodvojivu od drugih glavnih predmeta kao što su etika u zapadnjačkoj i religija u istočnjačkoj filozofiji.

Na njemačkom se riječ estetika piše ästhetik a na francuskom esthétique,.Obje riječi potiču od grčke riječi αισθητική, što znači primjećivač ili osjetljiv i uglavnom su omogućene prijevodima Immanuel Kant-a. Kod njega estetika znači "nauku koja posmatra uslove osjećajne percepcije." Filozof Alexander Gottlieb Baumgarten smatra da estetika znači "kritika ukusa." I pored Kantovih nastojanja da koriguje Baumgartena, ova definicija je preživjela i Baumgartenu je pripisan izum savremenog korištenja ove riječi.

Značenje riječi estetičan kao pridjev se može objasniti usporedbom sa neestetičan, koja je po konstrukciji antonim. Ako je nešto neestetično, ono je sklono prigušivanju osjećaja. Kao kontrast, estetičan je sve što teži stimulaciji ili oživljavanju čula.


Estetika u specifičnim umjetnostima[uredi | uredi izvor]

Vizuelna umjetnost[uredi | uredi izvor]

U sklopu vizuelne umjetnosti, estetska obzirnost se uglavnom asocira sa vidnim čulom, iako se i u slikarstvu i kiparstvu postojanje objekta također shvata prostornim i donekle to važi i za čula mirisa, zvuka i građe, kao i prepoznatljive asocijacije i kontekst. Forma djela može biti predmet estetike kao i sadržaj.

Iako je svaki lični estetski odziv na djelo vizuelne umjetnosti jedinstven za svakog ponaosob, mnogi estetski principi se mogu identifikovati i koristiti od strane stvaraoca djela kako bi postigao specifičan estetski efekat. Ovdje se podrazumijeva tonska varijacija, nastavljanje, ponavljanje, poljni efekti, simetrija/asimetrija, opažena masa, subliminalna struktura, linearna dinamika, tenzija i mir, figura/dijagram, kontrast, perspektiva, trodimenzionalnost, pokret, ritam, cjelina/Gestalt, matriksijalnost i proporcija.

Muzika[uredi | uredi izvor]

Muzika može uticati na naše emocije, intelekt i našu psihu. Tekst može umiriti našu usamljenost i uzbuditi žar. Kao takva, muzika je vrlo moćna vrsta umjetnosti čija je estetska draž ovisna o kulturi u kojoj se prakticira.

Neki od estetskih elemenata koji se izražavaju u muzici su: lirika, harmonija, hipnotizam, emocija, temporalna dinamika, rezonanca, zabavnost i boja.

Izvedbena umjetnost[uredi | uredi izvor]

Teatar apelira našoj estetici pripovjedanja, prijatnosti, balansa, vrijednosti, izbora momenta, snage, humora, kostima, ironije, ljepote i senzualnosti.

Literatura[uredi | uredi izvor]

Obuhvatajući poeziju, pripovjetke, novele i nonfikciju, autori koriste spektar tehnika kako bi apeirali estetskim vrijednostima. Ovisno o vrsti književnog djela, autor može primjeniti ritam, ilustracije, strukturu, vremensko preskakanje, nastavljanje, dualizam, likove, fantaziju, neizvjesnost, analizu, humor i cinizam.

U literarnoj estetici, studija djelovanja stvara svjesnost duboke strukture čitanja i shvatanja literarnog djela. Djelovanje apelira emotivnom čulu stvorenom kod čitaoca ili primaoca literarnog djela.

Pejsažni dizajn[uredi | uredi izvor]

Pejsažni dizajneri primjenjuju elemente dizajna kao što su osovina, linija, forma zemljišta, horizontalni i vertikalni planovi, tekstura i skala kako bi kreirali estetsku varijaciju u sklopu pejsaža. Pored toga, oni upotrijebljavaju fontane, biljke, varijaciju godišnjih doba, građevinu, arome, eksterijer, svijetlost i statue kao estetske elemente.

Gastronomija[uredi | uredi izvor]

Iako je hrana osnovna roba široke potrošnje, promišljena pažnja na estetske mogućnosti hrane mogu jedenje pretvoriti u gastronomiju. Kuhari inspirišu naše estetsko uživanje kroz čulo vida koristeći boje i aranžman, kao i naša čula ukusa i mirisa, kontrast, anticipaciju, zavođenje i dekoraciju.

Informacijska tehnologija[uredi | uredi izvor]

Podsticaj da dostignuće svih aspekata informacijske tehnologije kao korisnički orijentisanim bude moguće nas je dovelo do brojnih napredaka tokom proučavanja interakcije između čovjeka i kompjutera. Dizajn grafičkog okruženja ima veliki efekat na produktivnost, a dizajn kompjuterskog hardvera se od neatraktivnih kutija razvio u uobičajene aparate koji su svoje mjesto našli i u dnevnim sobama. Softver ima estetske dimenzije kao i informacijsko-tehnološki procesi i doživljaji kao što su kompjuterske i video igrice.

Matematika[uredi | uredi izvor]

Većina matematičara nalazi izvor estetskog zadovoljstva u njihovim radovima, kao i u matematici. Oni ispoljavaju to zadovoljstvo opisujući matematiku (ili makar neke njene aspekte) kao elegantnu. Ponekad matematičari opisuju kreativnu aktivnost matematike kao umjetničku formu. Česta su poređenja sa muzikom i poezijom. Mađarski matematičar Paul Erdős je dao svoje viđenje neiskazanosti matematike kada je rekao "Zašto su brojevi lijepi? To je kao da pitate zašto je Betovenova Deveta simfonija lijepa. Ako ne vidite zašto, ne može vam niko reći. Ja znam da su brojevi lijepi. Ako oni nisu lijepi, onda nije ništa lijepo."

Neuroestetika[uredi | uredi izvor]

Kognitivna nauka je također razmatrala estetiku s pojavom neuroestetike, predvođena Semirom Zekijem, koji je pokušao objasniti veličinu umjetnosti kao otjelotvorenje bioloških principa mozga, naime velika djela umjetnosti plijene srž stvari, baš kao što vid i mozak plijene srž svijeta kroz konstatno promjenjivu struju čulne transmisije. Estetika je skup mojih, vaših i naših formalnih predrasuda koje sam ja spreman braniti i svojim životom, Grakalić Vladimir

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: