Emocija

Emocija je naš specifičan odnos prema sebi, konkretnim predmetima i pojavama i prema drugim ljudima. Emocije se javljaju kada je za nas nešto važno. Emocije afirmišu ili ugrožavaju našu ličnost te im je najvažnija funkcija akcija-reagovanje na emociju.

Vrste emocija

• Strah: Strah je jedina urođena emocija kod čovjeka koja se javlja kao reagovanje na situacije koje se ocjenjuju kao opasne. Osjećanje strahovanja je korisno jer nas opominje na opasnost i aktivira organizam na akciju.
• Ljutnja: Na istu situaciju možemo imati osjećanje strahovanja ili ljutnje što zavisi od procjene snage koju čovjek ima. Ako je ta situacija opasnija od njegovih snaga, onda se boji, a ako procjeni da je njegova snaga veća od opasnosti onda se ljuti. Ispoljavanje ovih emocija je najčešće agresivno.
• Raspoloženje: To su osjećanja koja doživljavamo kada su produžene situacije mentalnih predstava o doživljaju sa sjećanjem.
• Radost se javlja kad postignemo neki uspjeh, ostvarimo neki cilj ili želje.
• Tuga se javlja kad izgubimo nešto što je za nas bilo vrijedno i važno. I tuga je emocija koja nas manje potiče na akciju.

Emocije mogu biti i:

• Adekvatne: Naš emocionalni doživljaj je adekvatan situaciji na koju reagujemo i po kvalitetu i po intenzitetu i po dužini trajanja.
• Suprimirane: Izražavanje naših emocija je prigušeno našim odgojem, zabranama u djetinjstvu pri formiranju referentnog okvira. Kao posljedica toga dešava se da neke emocije ili sve nismo u stanju izraziti.
• Eskalirane: Izražavanje naših emocija je prenaglašeno pojačano jer smo u odgoju tokom formiranja referentnog okvira dobili dozvolu i poticaj za izražavanje emocija.

Prema jačini:

• Afekti: Svaka emocija postaje afekt kada se razvije do velikog intenziteta. Pri afektu nam je jako smanjena svjesna kontrola sopstvenih postupaka. Afekt je izuzetno jak, ali kratko traje. U stanju smo uraditi i reći stvari zbog kojih se kasnije kajemo.
• Strasti su kada naše emocije imaju veliku jačinu i dugo traju. To je pretjerana emocionalna usmjerenost na neke sadržaje.
• Raspoloženja su emocije blagog intenziteta, a mogu dugo da traju. Osnovna karakteristika im je da su prijatna ili neprijatna.

Poremećaji emocionalnog zivota čovjeka:

• Depresija: Bolesnik je tužan, neveseo, bezvoljan, opsjednut crnim mislima pun sumanutih ideja, sklon suicidu
• Euforija: Pretjerana veselost bezbrižnost, logoereičnost.

Kvalitativni poremećaji:

• Paratimija: Pojava kad određena osjećanja izazivaju suprotna osjećanja. Ono što izaziva tugu izaziva radost i obratno.
• Paramimija: Pojava kad se ispoljavanje osjećanja javlja suprotno od onog što osjećamo. Osoba se smije iako osjeća tugu.