Melanholija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Melanholija (od grčkog μέλας "crna" i χολή "žuč") je psihičko stanje depresije bez specifičnih razloga. Ono karakterizira nedostatak entuzijazma i spremnosti da se organizam aktivira u cjelini.

Melanholija, Albrecht Dürer

Historija[uredi | uredi izvor]

Termin 'melanholija' prvi je upotrijebio Hipokrat koji ju je opisao kao bolest. On je stvorio teoriju o četiri tjelesna raspoloženja koja su uzrok prisustva četiri tjelesna soka (krv, sluz, crna i žuta žuč). Ravnoteža ili neravnoteža u zdravlju, bolest i bol osobe te uticaj Saturna na slezenu da luči više crne žuči, sve to dovodi do promjene raspoloženje i do stanja melanholije.

Tokom renesanse i romantizma melanholija je pozdravljana kao bolest, te smatrana iskustvom koje obogaćuje dušu.

Sigmund Freud, u svojim studijama o superegu, je suočen s nečim što je u to vrijeme već bilo poznato pod nazivom 'melanholija'. Prema Freudu, melankolija je kao proces žalosti, ali bez nužno postojanog gubitka. Osobe sa simptomima melanholije govore o sebi kao o "beskorisnim", "nesposobnim za ljubav", "nesposobnim za činiti nešto dobro, ili dobro za druge", kao "razdražljivim" s "dosadnim navikama" i drugim karakteristikama gdje je vrijednost "unutrašnjeg" često umanjena lažnim izjavama.

Dijagnoza[uredi | uredi izvor]

Prema klasifikaciji DSM IV, za dijagnozu melanholije potrebno je:

  • Najmanje jedno od navedenog:
    • nedostatak zadovoljstva u svakodnevnim aktivnostima
    • skoro nikakva reakcija na poticaj koji obično uzrokuje zadovoljstvo
  • Najmanje troje od navedenog:
    • nedostatak užitka i posebna kvaliteta depresivnog raspoloženja (tj. depresivno raspoloženje se doživljava kao različito od onoga što se osjeća nakon smrti bližnje osobe)
    • depresija se pogoršava ujutro
    • buđenje barem dva sata ranije
    • psihomotorička retardacija ili agitacija
    • značajan gubitak težine ili anoreksija.
    • stalan osjećaj krivice koja je zapravo suvišna ili pak neodgovarajuća

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: