Etika

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Etika (grč.ethos) običaj, navika, značaj, ćud, filozofija morala, filozofska disciplina koja istražuje porijeklo, motive, normu i svrhu moralnog djelovanja i prosuđivanja. Razlikujemo autonomno gledište (po kojemu je izvor morala u čovjeku samom; formalna etika i sadržajna etika) i heteronomno gledište (izvor morala je izvan čovjeka; etikoteologija), zatim različite etike dobra (po kojima je svrha moralnog djelovanja sreća ili ugoda ili korist) usavršavanje i slično. Etika u sistematičnoj formi javlja se sa Aristotelom, koji se smatra utemeljivačem etike kao teorije moralnom djelovanju koje podrazumjeva empiriju. Moral u svojoj suštini predstavlja specifičnu formu ljudske prakse odnosno oblik djelatnog praktičnog odnosa čovjeka prema sebi i drugima.

Jedan od predstavnika autonomne etike je Kant.

Podjela etike[uredi | uredi izvor]

Po kriteriju cilja čovjekovog praktičnog djelovanja, etika se dijeli na:

Po kriteriju sadržaja svijesti i namjeri svijesti, etika se dijeli na:

  • deontološku etiku ili etiku dužnosti, etiku moralne nastrojenosti (utemeljivač Kant)
  • etiku odgovornosti (koja se dalje konkretizira primjerice u medicinskoj etici, znanstvenoj etici itd.)


Po kriteriju porijekla moralne obveze, etika se dijeli na:

  • autonomnu etiku
  • heteronomnu etiku

Po kriteriju odnosa pojedinca i društva, etika se dijeli na:

  • individualnu etiku
  • socijalnu etiku

Po kriteriju važenja etičkih zapovijesti, etika se dijeli na:

  • etiku biti
  • situacijsku etiku


Po kriteriju sadržaja pravila djelovanja, etika se dijeli na:

Po kriteriju utemeljenja moralnog zahtjeva, etika se dijeli na:

  • normativnu etiku, utemeljenu na apriornom zahtjevu, o tome što načelno treba vrijediti moralnim, kako djelovanje treba biti
  • deskriptivnu (empirijsku) etiku, o tome koji i kakav moral stvarno vlada, kako djelovanje jest

Meta-etika (etika analitičke filozofije) jezično-analitički istražuje korištenje moralnih izraza, iskaza, načina argumentiranja.

U savremenom mišljenju se javlja emicionalan etika Maxa Schelera.

Teorijska ili apsolutna etika ima za cilj da razumije i objasni moral onakav kakav se javlja u čovjekovom ličnom i praktičnom životu.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: