Sunčev sistem
| Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori). Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
Sunčev sistem je područje u Svemiru koje čini barem jedna zvijezda i objekti koji se kreću u određenoj orbiti oko te zvijezde. Ti objekti mogu biti: asteroidi, komete, prirodni sateliti, planete slično.
Izraz se obično koristi za naš sistem, u kojem je Zemlja. Da se izbjegne zabuna, drugi solarni sistemi nazivaju se planetarni sistemi.
U većini drugih jezika naziv je izveden iz riječi Sol, što je latinsko ime za Sunce.
Sadržaj |
Nebeska tijela koja čine Sunčev sistem [uredi]
Sunce pripada zvijezdama spektralne klase G2, gdje 99.86% mase sistema otpada na masu zvijezde.
- Planete su osam tijela u Sunčevom sistemu. Navodimo ih prema udaljenosti od Sunca, od najbližeg do najdaljeg: Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn, Uran i Neptun.
- Poveća tijela koja kruže oko planeta su prirodni sateliti ili mjeseci.
- Prašina i druga sitna tijela kruže oko planete, od čega nastaju planetarni prstenovi.
- Svemirski otpad su komadi ili tijela koja su ljudskog porijekla i većinom se nalaze u orbiti oko planeta Zemlje.
- Planetisimali.
- Kentaurisu ledena nebeska tijela nalik na komete koja imaju nešto manje ekscentričnu orbitu, koja im omogućava da se zadrže u području između Jupitera i Neptuna.
- Trans-Neptunska tijela
- Kuiperov pojas je pojas u obliku diska koji se prostire iza planete Neptuna u širini od 30 AU do 50 AU od Sunca.
- Oortov oblak je hipotetični pojas koji se prostire od 50,000 do 100,000 AU od Sunca. Vjeruje se da je ova oblast izvor kometa s dugim periodima.
Izvor planetarnih sistema i njihova evolucija [uredi]
Uobičajeno mišljenje je da planetarni sistemi nastaju prilikom tvorbe zvijezda kao i prilikom slučajnih sudara zvjezdanih sistema. Postoji još jedna rasprostranjena teorija: da planetarni sistemi nastaju od zvjezdanih oblaka ili nebula.
Sunčev sistem i ostali planetarni sistemi [uredi]
Krajem devedesetih godina dvadesetog vijeka čovjek je uspio pronaći dokaze o postojanju planeta izvan Sunčevog sistema. Otkriće drugih planetarnih sistema postalo je moguće nakon izgradnje moćnih optičkih teleskopa na Zemlji i razvoja posebnih elektronskih naprava (digitalnih kamera), komjuterskih tehnika obrade podataka, i razvoja dostupnih i jeftinih računarskih mreža. Kroz posmatranje Dopplerovog efekta u sjaju dalekih zvijezda astronomi su uspjeli dokazati postojanje drugih planetarnih sistema. Pri tome su prilikom posmatranja uspjeli ustanoviti i masu kao i osobine orbite planeta izvan Sunčeva sistema.
Osobine glavnih planeta [uredi]
Sve osobine i mjere u donjoj tablici su relativne u odnosu na planetu Zemlju:
| Planet | Promjer ekvatora |
Masa | Promjer orbite |
Godina | Dan |
|---|---|---|---|---|---|
| Merkur | 0,382 | 0,06 | 0,38 | 0,241 | 58,6 |
| Venera | 0,949 | 0,82 | 0,72 | 0,615 | -243 |
| Zemlja | 1,00 | 1,00 | 1,00 | 1,00 | 1,00 |
| Mars | 0,53 | 0,11 | 1,52 | 1,88 | 1,03 |
| Jupiter | 11,2 | 318 | 5,20 | 11,86 | 0,414 |
| Saturn | 9,41 | 95 | 9,54 | 29,46 | 0,426 |
| Uran | 3,98 | 14,6 | 19,22 | 84,01 | 0,718 |
| Neptun | 3,81 | 17,2 | 30,06 | 164,79 | 0,671 |
Također pogledajte [uredi]
Vanjski linkovi [uredi]
- Solar System interaktivna animacija planeta animation (145 zoom nivoa i vremenskih efekata)
- Solarviews
|
|||||||||||||||||
| U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |